hrvatski

Utjecaj salmonidnog uzgajališta na kakvoću vode

Rast akvakulturne proizvodnje potiče i povećani interes i brigu za njezin utjecaj na okoliš. Tijekom salmonidne proizvodnje na ribogojilištu u vodu se unose određene količine organske tvari. Količina visokoproteinske hrane i metabolički riblji produkti utječu na kakvoću vode koja se koristi u uzgoju riba. Bakterije imaju ključnu ulogu u razgradnji organske tvari. Prekomjerno obogaćivanje nutrientima dovodi do osiromašenja kisikom kroz mikrobiološku oksidaciju organske tvari i takvi uvjeti nepovoljno utječu na ukupnu kakvoću vodenog ekosustava. Cilj ovih istraživanja bio je procijeniti utjecaj salmonidnog uzgajališta na kakvoću vode na osnovi praćenja dinamike bakterijske populacije i fitobentosa u odnosu na fizikalno-kemijske parametre vode (temperatura, kisik, pH itd.). Istraživanja su provedena na pastrvskom ribogojilištu s godišnjom proizvodnjom oko 100 t ribe, kod protoka vode od oko 300 L/s. Uzorci vode za mikrobiološku obradu i uzorci fitobentosa sakupljeni su na 8 lokaliteta uz istovremeno mjerenje fizikalno-kemijskih parametara elektrosondom. Lokaliteti uzorkovanja odabrani su tako da se obuhvate sve uzgojne faze salmonidnog ribnjaka: ulaz u ribnjak, 4 lokaliteta na ribnjaku po pojedinim fazama uzgoja, na izlazu iz ribnjaka, te uzvodno i nizvodno od ribnjaka. Za određivanje ukupnog broja bakterija (cfu) uzorci vode su serijski razrijeđeni sa sterilnom Ringerovom otopinom pH 6, 0 (Pliva) i inokulirani metodom razlijevanja po podlozi na mediju za izolaciju sukladno EN ISO 6222:1999. Nakon inkubacije do 5 dana na 22 °C, prebrojane su izrasle bakterijske kolonije i rezultati su izraženi za 1 ml vode (cfu/ml). Dobiveni uzorci bentosa stavljeni su u boce i konzervirani s 4 %-tnim formalinom. Mikroskopska obrada uzoraka obavljena je u laboratoriju, pomoću mikroskopa "Opton" povećanja 12, 5 x10 ; 12, 5 x 25 i 12, 5 x 40. Relativna zastupljenost vrsta fitobentosa određena je po Knöpp-u, od 1 do 7, (1954), a saprobne vrijednosti indikatorskih vrsta po Wegl-u (1983). Indeks saprobnosti na osnovi indikatorskih biljnih vrsta određen je prema Pantle-Buck-u (1955), te na osnovi dobivenih vrijednosti pokazatelja kakvoće vode, istraživani lokaliteti svrstani su u određenu vrstu, prema Uredbi o klasifikaciji voda (1998). Fizikalno-kemijske karakteristike vode na istraživanim lokalitetima ne pokazuju u pravilu značajnije razlike. Gustoća populacije aerobnih bakterija pokazuje progresivne promjene na lokacijama unutar uzgajališta, a sukladno očitovanju obogaćenja nutrijentima. Tijekom istraživanja u fitobentosu najbrojnija skupina bile su dijatomeje ili Bacillariophyceae, tipični oblici fitobentoske zajednice. Od ukupnog broja utvrđenih vrsta, više od 50% pripadalo je indikatorima saprobnosti. Indikatorske vrste pripadale su oligosaprobnom i betamesosaprobnom stupnju. Vrijednosti izračunatog indeksa saprobnosti bile su 1, 7 na lokalitetima prije i nakon izlaska iz ribogojilišta, te 1, 8 na izlazu iz bazena II i III, gdje se nalazi konzumna riba. Vrijednosti P-B indeksa saprobnosti upućuju na kakvoću vode istraživanih lokaliteta na I odnosno II vrstu. Ova mikrobiološka i fitocenološka istraživanja upućuju na zaključak da sam proces uzgoja riba nema većeg utjecaja na kakvoću vode. Utvrđeno je da voda koja izlazi iz ribnjaka je bolje kakvoće od vode recipijenta.

kalifornijska pastrva; kakvoća vode; bakterije; fitobentos

nije evidentirano