hrvatski

Rak cerviksa uterusa nastao iz neredovito praćenih i neliječenih citoloških prekanceroza.

Cilj. Procijeniti značaj nekih faktora rizika koji utječu na duljinu vremenskog perioda između prekanceroze i raka cerviksa. Metode. Retrospektivna studija u 52 žene s rakom cerviksa koji se razvio iz neredovito praćene i neliječene citološke prekanceroze, razdoblje od 1.1.1991 do 30.6.2001 godine. U statističkoj analizi je korištena analiza varijance (ANOVA), T-test i Spearmanov koeficijent korelacije ranga sa Spearmanovim neparametrijskim testom za korelaciju ranga. Svi testovi su određeni s p=0, 05 razine signifikantnosti. Rezultati. Citološki nalaz HSIL primarno su imale 23 (44, 2%) bolesnice, LSIL je imalo 22 (42, 3%) bolesnica, a ASCUS/AGCUS je imalo 7 (13, 5%) bolesnica. Bolesnice su u vrijeme prvog citološkog nalaza HSIL imale u prosjeku 37, 6 godina, prvog nalaza LSIL 39, 6 godina, a prvog nalaza ASCUS/AGCUS 52, 9 godina. Bolesnice s prethodnom HSIL su bile bez citološkog praćenja prosječno 77, 5 mjeseci, s LSIL 52, 8 mjeseci, a s ASCUS/AGCUS 36, 3 mjeseca. Rak cerviksa je otkriven prosječno 93, 2 mjeseca iza prvog citološkog nalaza HSIL, 76, 0 mjeseci iza prvog nalaza LSIL i 47, 9 mjeseci iza prvog nalaza ASCUS/AGCUS. Tako je prosječna životna dob bolesnica s rakom cerviksa nakon HSIL iznosila 45, 4 godinu, nakon LSIL 46, 0 godinu, a nakon ASCUS/SGCUS 56, 9 godina. Zaključak. Izgleda da na duljinu vremenskog perioda između prekanceroze i raka cerviksa, osim već dokazanih rizičnih faktora, značajno utječe i životna dob žena u vrijeme otkrivanja citološke prekanceroze.

Citološke prekanceroze; rak cerviksa; praćenje; dob žena.

nije evidentirano