Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Javno graditeljstvo Sušaka između dva svjetska rata s osvrtom na dosadašnja istraživanja (CROSBI ID 517609)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad

Lozzi-Barković, Julija Javno graditeljstvo Sušaka između dva svjetska rata s osvrtom na dosadašnja istraživanja // Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti / Milan Pelc (ur.). Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2004. str. 167-174-x

Podaci o odgovornosti

Lozzi-Barković, Julija

hrvatski

Javno graditeljstvo Sušaka između dva svjetska rata s osvrtom na dosadašnja istraživanja

Na području javnog graditeljstva Sušaka između dva rata uočavamo sve bitne karakteristike međunarodnoga modernog stila te kontinuitet tradicionalnog izraza, osobito u predstavljanju Kraljevine Jugoslavije, koja se pojavljuje kao samostalna i nezavisna nakon kataklizme Prvoga svjetskog rata. Paradoksalno, u okviru državnih (i općinskih) narudžbi nastaju i vrhunska djela moderne arhitekture, kako u Rijeci, tako i u Sušaku. Treći fenomen koji povezuje međuratni arhitektonski fond na cjelokupnom području današnjega grada Rijeke jest nastojanje poštivanja ambijentalnih karakteristika primorske arhitekture. To se u začecima primjećuje već početkom XX. stoljeća kroz generalni stav stručnih povjerenstava riječkoga Tehničkog ureda, dok se program provođenja primorske arhitekture do krajnosti razrađuje u Tehničkom uredu Sušaka u razdoblju međuraća te se provlači u mnogobrojnim građevinama javnog karaktera, kao i u djelima projektanata slobodne profesije koji projektiraju u modernom stilu. Jedna od temeljnih sastavnica kozmopolitskog stila moderne jest interpretacija ambijentalnog, gdje je bilo daleko najviše mogućnosti za originalnost i osobni izraz. Razina istraženosti građe vezane uz međuratnu arhitekturu Sušaka je solidna. Prvi cjeloviti prikaz formiranja urbane fizionomije Sušaka u XX. stoljeću daju već početkom pedesetih godina Zlatko Prikril i Zdenko Kolacio, autori s neposrednim iskustvom u graditeljskoj praksi, što ne pruža sasvim objektivnu sliku konkretnih zbivanja. Sve do kasnih sedamdesetih Kolacio je jedini autor koji objavljuje svoja viđenja međuratnoga sušačkog graditeljstva, a kritičkim prikazima s vremenskom distancom priklanja se i nekolicina tekstova arhitekta Andrije Mutnjakovića. Struka povjesničara umjetnosti u tom smislu uključuje se u djelu Radmile Matejčić te u pojedinačnim prikazima mlađih autora (E. Dubrović, M. Vicelj, M. Bradanović, J. Lozzi-Barković.

Sušak; javno graditeljsvo; 20. stoljeće

nije evidentirano

engleski

Public Architecture of Sušak between the Wars, with Review of Existent Research

nije evidentirano

Sušak; public architecture; 20^th century

nije evidentirano

Podaci o prilogu

167-174-x.

2004.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti

Milan Pelc

Zagreb: Institut za povijest umjetnosti

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Povijest umjetnosti