hrvatski

Anticipacijski evocirani potencijali govora

Elektrofiziološka metoda evociranih potencijala omogućava detekciju i obradu bioelektričke aktivnosti živčanog sustava koja je u čvrstoj vremenskoj vezi sa nekim događajem. U funkcionalnoj dijagnostici senzomotornih putova ti su događaji različiti vanjski osjetni ili motorni podražaji, a analizirana aktivnost obuhvaća procese prijenosa informacije od mjesta podražaja do mjesta detekcije. Kognitivni evocirani potencijali obuhvaćaju analizu složenijih procesa kognitivne obrade doživljenih osjeta i iziskuju složenije stimulacijske paradigme. Pri tome ispitanik mora zapaziti specifični podražaj, diskriminirati ga od ostalih te na zadani način obraditi i eventualno donijeti odluku o načinu reakcije na njegovu pojavu. Ti procesi uvijek slijede pojavu ciljnog ili upozoravajućeg događaja. Nova klasa, ili bolje rečeno novije upotrebljavana klasa evociranih potencijala su anticipacijski evocirani potencijali koji omogućavaju analizu bioelektričkih procesa koji prethode nekom podražaju čije se izvršenje može detektirati i čija pojava služi kao referentna točka pri izračunavanju evociranih potencijala. Najčešće eksploatirana primjena ove metode je u analizi pokreta jer pruža mogućnost analize procesa pripreme i izvršenja motoričkih radnji, a referira se na elektromiografsku aktivnost pokrenutih mišića. U našim istraživanjima pokušali smo tu metodu primijeniti u analizi govora s ciljem utvrđivanja mogućnosti usporedbe ekspresije govora i motoričkih radnji. Poznato je naime da je organizacijska arhitektura motoričkih struktura mozga simetrično raspoređena na obije moždane hemisfere za razliku od struktura za govor koje su dijelom smještene samo u dominantnoj moždanoj hemisferi. U tom cilju izrađen je sklop za detekciju glasa. Detektira se izgovorena riječ te se taj trenutak koristi kao referentna točka za usrednjavanje snimljenih signala. Signali su snimani u trajanju od 2.1 s prije tog trenutka do 0.9 s nakon njega. Na taj način su obuhvaćeni procesi pripreme i ekspresije zadane riječi. Očekivala se detekcija 'bereitschaft' potencijala, faze 'negativnog nagiba' i 'motornog potencijala'. Obrađeni su signali nad frontalnim, centralnim i parijetalnim regijama desne i lijeve hemisfere te iznad sagitalne linije. Preliminarni rezultati dobiveni na četiri ženska i pet muških zdravih ispitanika (dešnjaci, 23-26 god.) ukazali su na mogućnost registracije tih signala i njihove vremensko prostorne karakteristike. Tako se pokazalo da su amplitude pripremnih procesa veće frontalno nego centralno i parijetalno, te da su veće iznad lijeve moždane hemisfere. Morfologija odgovora ovisi o tome izgovara li se glas ili riječ, a pogotovo se razlikuju trajanja pripremnih i izvršnih procesa suglasno sa duljinom izrečene riječi. Rezultati također upućuju na zaključak da je proces pripreme uvijek iste riječi znatno manjeg intenziteta od naizmjenične pripreme dviju različitih riječi.

evocirani potencijali ; govor

nije evidentirano