Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 248884

Ecclesia Sarsenterensis, stanje i problemi istraživanja


Škegro, Ante
Ecclesia Sarsenterensis, stanje i problemi istraživanja // Hrvatska misao: časopis za umjetnost i znanost / Anto Šarić (ur.).
Sarajevo: Ogranak Matice hrvatske Sarajevo, 2006. str. 69-82 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Ecclesia Sarsenterensis, stanje i problemi istraživanja
(Ecclesia Sarsenterensis, situation and the problems of the investigation)

Autori
Škegro, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hrvatska misao: časopis za umjetnost i znanost / Anto Šarić - Sarajevo : Ogranak Matice hrvatske Sarajevo, 2006, 69-82

Skup
Dr. Ivo Bojanovski (1915.-1993.): znanstveni skup u povodu 90. obljetnice rođenja

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 26. svibnja 2006

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Rimska Dalmacija; rano kršćanstvo; Sarsenterska biskupija
(The Roman Province of Dalmatia; Early Christianity; Diocese of Sarsenterensis (Ecclesia Sarsenterensis))

Sažetak
Ovim se prilogom sumiraju rezultati dosadašnjih istraživanja o kasnoantičkoj Sarsenterskoj biskupiji, koja je čini se, zajedno s Mukurskom i Ludrumskom, utemeljena na crkvenim saborima održanim 530. i 533. godine u Saloni pod predsjedanjem salonitanskog (nad)biskupa Honorija II. Izuizev Dominika Mandića (1889.-1973.), Bonicija Rupčića (1920.-1984.) i Ivice Puljića, drugi su se autori ovom biskupijom uglavnom usputno bavili. Najveći broj njih preuzima konfuzne zaključke koje su o ovoj biskupiji i mjestima uključenim u njezin sastav izrekli Wilhelm Tomaschek (1841.-1901.), Franjo Rački (1828.-1894.), Frane Bulić (1846.-1934.) i Ferdo Šišić (1869.-1940.), tj. da se sjedište njezina biskupa nalazilo u Aržanu kod Imotskog a da se njegova jurisdikcija protezala od Stoca u istočnoj do Šuice u sjeverozapadnoj Hercegovini. U isto vrijeme duvanjski kraj dodjeljuju mukurskom biskupu, ne vodeći računa o činjenici da bi se time jurisdikcija ovih dvaju biskupa preklapala. Mandić je središte Sarsenterske biskupije tražio na mostarskom prostoru, Rupčić na području Konjica a Puljić u Stocu. Ivo je Bojanovski (1915.-1993.) tražio kompromis između Mandićeva i Rupčićeva rješenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ante Škegro, (206940)