hrvatski

Utjecaj gnojidbe i biljnog pokrova na gubitak dušika s vodom iz tla

U ovom radu prikazane su količine dušika koje se gube iz tla s vodom iz drenskih cijevi. Određeni su gubici amonijskog i nitratnog oblika dušika u ovisnosti o različitom intenzitetu gnojidbe dušikom te prisutnosti i odsutnosti biljnog pokrova. Istraživanja su provedena na dreniranom pseudoglejnom tlu središnje Hrvatske i uključuju 4 razdoblja u 1998/1999 i 2003/2004 od čega dva za vrijeme aktivne vegetacije kukuruza (Zea mays) i dva u razdoblju bez biljnog pokrova. Za potrebe proračuna ukupnog gubitka dušika s vodom iz tla određene su masene koncentracije amonijskog i nitratnog oblika dušika u drenskoj vodi i udjeli u tlu te mjerene oborine i drenski istek. Masene koncentracije amonij iona i nitrata u vodi određene su metodom ionske kromatografije (IC) te je napravljana validacija metoda i mjerna nesigurnost određivanja. Rezultati pokazuju znatnije gubitke nitratnog oblika dušika u vrijeme odsustva biljnog pokrova. U razdobljima kada je na pokusu bio kukuruz (2 i 4) zabilježeni su najmanji gubici, a vrijednosti su se kretale od 1, 81-16, 02 kg NO3-N/ha ovisno o količinama primijenjenog gnojiva, dok su se za razdoblja kada na pokusu nije bilo usjeva (1 i 3) te vrijednosti kretale od 8, 46-57, 65 kg NO3-N/ha. Primijećene su znatne razlike u količini nitratnog dušika koji se prema varijantama pokusa odnosi vodom iz drenskih cijevi i zapažena je znatna korelacija s količinom apliciranog mineralnog dušika, količinom oborina i drenskom isteku. Najveći gubitak nitratnog dušika s vodom iz tla zabilježen je u razdoblju 1 na varijanti 7 (250 kg N/ha) i iznosio je 57, 65 kg NO3-N/ha, a najmanji u razdoblju 2 na varijanti 2 (0 kg N/ha) od 1, 81 kg NO3-N/ha. Rezultati pokazuju da su gubici amonijskog oblika dušika nešto veći u vrijeme odsustva nego u vrijeme vegetacije. U razdobljima 2 i 4 zabilježeni su najmanji gubici, a vrijednosti su se kretale od 0, 02-0, 14 kg NH4-N/ha ovisno o količinama primijenjenog gnojiva, dok su se za razdoblja 1 i 3 vrijednosti kretale od 0, 13-0, 97 kg NH4-N/ha. Primijećene su male razlike u količini amonijskog dušika koji se prema varijantama pokusa odnosi vodom iz drenskih cijevi i zapažena je slaba korelacija s količinom apliciranog mineralnog dušika, a nešto veća s količinom oborina i drenskim istekom. Najmanji gubitak amonijskog dušika s vodom iz tla zabilježen je u razdoblju 2 na varijanti 5 (200 kg N/ha) i 10 (0 kg N/ha) i iznosio je 0, 02 kg NH4-N/ha, a najveći u razdoblju 1 na varijanti 4(150 kg N/ha) od 0, 97 kg NH4-N/ha. U odnosu na gubitke nitratnog oblika dušika gubici amonijskog oblika dušika znatno su manji i doprinose svega 1, 1-1, 7%. Tako je i najmanji zabilježeni gubitak nitratnog dušika s vodom iz tla od 1, 81 kg NO3-N/ha dvostruko veći od najvećeg zabilježenog gubitak amonijskog dušika od 0, 97 kg NH4-N/ha. Validacijom smo utvrdili da metoda potpuno odgovara namjeni po svim svojim izvedbenim značajkama dokazavši i/ili odredivši linearnost, homoscedastičnost, preciznost, točnost, osjetljivost, selektivnost i specifičnost, područje rada, interval pouzdanosti te granice detekcije i kvantifikacije. U radu su prikazani i svi doprinosi mjernih nesigurnosti određivanja nitrata i amonij iona u drenskoj vodi. Za masene koncentracije od 26, 45 mg NO3-/L i 4, 50 mg NH4+/L odredili smo mjerne nesigurnosti određivanja koje su iznosile redom ± ; ; ; 1, 45 mg NO3-/L i ± ; ; ; 0, 20 mg NH4+/L.

dušik; gnojidba; gubici; drenska voda; kukuruz; ionska kromatografija; validacija; mjerna nesigurnost

nije evidentirano