hrvatski

Indeks kakvoće zraka (IKZ) prihvatljiv oblik informiranja

Monitoring kakvoće zraka od izuzetne je važnosti za ostvarivanje održivog razvoja društva u cijelosti. Poznavanjem stanja kakvoće zraka na određenom području stvaraju se preduvjeti za procjenu rizika utjecaja onečišćujućih tvari na zdravlje ljudi kao i stvaranje strategije očuvanja okoliša, razvoja gospodarstva i urbanizacije. Dosadašnje epidemioške studije (objedinjene u metastudijama WHO, AIRNET) pokazale su negativan utjecaj razina onečišćenosti zraka kakve se nalazi u urbanim sredinama, na zdravlje ljudi čak i pri relativno kratkoj izloženosti određenim polutantima. Ovo ukazuje na javnozdravstvenu dimenziju monitoringa kakvoće zraka, te potrebu informiranja građanstva, a naročito rizičnih skupina, o trenutnom stanju onečišćenja atmosfere što se provodi najčešće na dvije razine. Prva razina je izvještavanje o aktualnim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku i pogodna je za profesionalce koji se bave ovim područjem, dok je druga razina izvještavanja namjenjena prvenstveno općoj populaciji i rizičnim skupinama putem objavljivanja "Indeksa kakvoće zraka-IKZ" za određeno područje. Indeks kakvoće zraka predstavlja ukupnu zdravstvenu ocjenu kakvoće zraka uzimajući u obzir mjerene ili prognozirane koncentracije polutanata i najnovija znanstvena saznanja o njihovom utjecaju na zdravlje. U Europi postoji više različitih modela IKZ-a (Belgijski, Francuski, Britanski itd.) dok je u Sjedinjenim Američkom Državama indeks kakvoće zraka (Air quality indeks) zakonski reguliran i točno definiran, te je njegovo objavljivanje obaveza svih ustanova koje obavljaju mjerenja kakvoće zraka. U Hrvatskoj usprkos tome što postoje tehnički uvjeti u više gradova, izvještava se samo putem objavljivanja koncentracija onečišćujućih tvari. Zavod za javno zdravsvo grada Zagreba od 01.01. 2004. godine uz dnevna izvješća o koncentracijama polutanata svakodnevno objavljuje i Indeks kakvoće zraka (IKZ) u potpunosti primjenjujući američki model. Ovaj model osigurava najkvalitetnije informacije i savjete u slučaju prekomjernog onečišćenja. Na ovaj način su građani grada Zagreba koji žive u sjevernoj rezidencijalnoj zoni svakodnevno na prihvatljiv način informirani o kakvoći zraka na svom području te savjetovani u slučaju potrebe. U 2005. godini na osnovu dvogodišnjih rezultata mjerenja na postaji u Mirogojskoj 16. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba u suradnji sa Državnim hidrometeorološkim zavodom te Institutom za primjenjenu ekologiju Oikon započeo je sa razvijanjem matematičko statističkog modela prognoziranja onečišćenja zraka u svrhu prognoziranja Indeksa kakvoće zraka. Početak prognoziranja indeksa predviđa se tijekom 2006. godine nakon završetka validacije modela.

monitoring kakvoće zraka; indeks kakvoće zraka; EPA; informiranje; ozon; PM10

nije evidentirano