Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 247403

Alzheimerova bolest jučer, danas i sutra


Šimić, Goran
Alzheimerova bolest jučer, danas i sutra // Zbornik sažetaka III. simpozija iz psihogerijatrije / Ankica Vidas Kaćanski (ur.).
Rab: Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest - podružnica Primorsko-goranske županije, 2006. str. 1-1 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)


Naslov
Alzheimerova bolest jučer, danas i sutra
(Alzheimer's disease: notes from past, present and future)

Autori
Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka III. simpozija iz psihogerijatrije / Ankica Vidas Kaćanski - Rab : Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest - podružnica Primorsko-goranske županije, 2006, 1-1

Skup
III. simpozij iz psihogerijatrije

Mjesto i datum
Rab, Hrvatska, 11-13. 05. 2006

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova bolest; povijest; mutacije; dijagnoza; vakcinacija; terapija
(Alzheimer's disease; history; mutations; diagnosis; vaccination; therapy)

Sažetak
Od prvog opisa Alzheimerove bolesti (AD) 1906. godine do današnjih dana bazična i klinička istraživanja AD prolazila su kroz bolje i lošije faze. Tri vjerojatno najlošije procjene bile su: 1. nesretno davanje imena bolesti „ dementio praecox“ (Kraepelin, 1910) jer je prvih 15 opisanih bolesnika bilo mlađe od 65 godina – ovaj pogrešan koncept opovrgnut je tek 1968. godine kad su velikom epidemiološkom studijom Blessed, Tomlinson i Roth dokazali da se bolest može javiti u bilo kojoj odrasloj dobi (Brit J Psychiat 114:797), 2. dugogodišnja nevjerica da uzrok bolesti mogu biti pojedinačne mutacije gena – ovaj pogrešan stav opovrgnut je tek 1991. godine kad su Hardy i suradnici opisali prvu mutaciju amiloid prekursornog proteina u obiteljskih slučajeva bolesti (Nature 349:704), te 3. neuspjeh imunizacije cijelom molekulom beta-amiloida (vakcina AN1792) zbog prejakog upalnog odgovora i meningoencefalitisa, zbog čega se 21. ožujka 2002. godine prestalo s imunizacijom. Za današnje stanje stvari u području možemo reći da je obećavajuće s obzirom da dva su komplementarna modaliteta, biomarkeri u cerebrospinalnoj tekućini (CSF) i slikovni prikaz mozga magnetskom rezonancijom (MRI) dovela su do toga da je rana dijagnoza AD postala moguća (Hansson et al., Lancet Neurol 2006:5:228). U vrlo skoroj budućnosti očekujemo još preciznije određivanje primarnog uzroka demencije putem molekularno-biološke analize CSF i slikovnog prikaza strukture i aktivnosti mozga, te, pored postojećih lijekova registriranih za ranu (donepezil hidroklorid, galantamin hidrobromid, takrin hidroklorid) odnosno umjerenu/kasnu AD (memantin), farmake koji će učinkovito (kauzalno) djelovati na ključno patofiziološko obilježje bolesti (inhibitori gama-sekretaze).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0108258

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb