hrvatski

Hidrogeološke spoznaje o priobalnom području istočnog Jadrana

Dinaridski sedimenti kao i oni u podmorju Jadrana karakterizirani su nizom prirodnih pojava, kao što su: -prisutnost međusobno povezanih kaverni i pukotina -područja siparišta (trošne, odnosno nevezane stijene) -gubici cirkulacije, odnosno kružnog optoka kapljevina za ispiranje pri izradi dubokih bušotina -prisutnost prirodnog protjecanja vode kroz prostorni sistem kaverni i pukotina -prisutnost sistema spojenih posuda (bušotina-more) -nizak geotermički gradijent i dr. Budući da se navedene pojave vezuju za tehničke poteškoće izrade dubokih bušotina, prijeko je potrebno da se pojedini tehnološki procesi izvode pri optimalnim uvjetima, tako da se, u svakom konkretnom slučaju nastalog problema, postigne djelotvoran tehnički rezultat rada. Tako npr. bušenje pri gubitku cirkulacije isplake, uz zadovoljenje određenih tehničkih zahtjeva, moći će se obavljati korištenjem morske vode. Razumije se, kod toga čišćenje dna bušotine mora biti besprijekorno, te ostvarivano potpuno odlaganje nošenih krhotina stijena u prostorima raskrivenih kaverni i pukotina koje zaliježu na manjim dubinama. U slučaju pojava siparišta, tj. zarušavanja stijenki kanala bušotine na određenim razmacima, neophodno je izvršiti konsolodiranje takvih stijena. U nekim će slučajevima biti moguće primijeniti ispiranje aeriziranom isplakom, odnosno aeriziranom vodom, te katkada (za slučaj tzv. suhih bušotina), sa zrakom. Predočeni fenomeni u ovome radu imaju značenje tehničkih poteškoća u tehnologiji izrade dubokih bušotina. Neki se od njih pojavljuju kao mogući bitni pokazatelji koji se vezuju za definiranje istražnih prostora u podzemlju i podmorju. Polazeći od skupa različitih pojava unutar istražnog prostora, ovisno o učestalosti njihova raskrivanja u koordinatnom sustavu (X, Y, Z), može se zaključiti, može se zaključiti o većoj, manjoj ili gotovo nikakvoj mogućnosti pronalaženja ležišta ugljikovodika. To je posebice važno imati na umu kod vrednovanja onih raskrivenih sedimentnih stijena u kojima su se sačuvali tragovi nafte i plina. Na temelju razmatranih navedenih pokazatelja može se izvršiti određeno sužavanje istražnih prostora na ona područja, koja nisu prostorno zahvaćena kavernozno-pukotinskim sustavom. U slučaju utvrđivanja povoljnih osnovnih uvjeta zalijeganja stijena-nosilaca fluida (geološki strukturni oblici ležišta, pouzdana ekranizacija, prisutnost nepropusnih krovinskih naslaga stijena i dr.), mogu egzistirati i takve ležišne zamke u kojima su vjerojatno sačuvane ekonomski eksploatibilne akumulacije ugljikovodika.

Hidrogeološke spoznaje; priobalno područje; istočni Jadran

nije evidentirano