hrvatski

Nacionalni ponos i otvorenost za europske integracije

U radu je provjerena pretpostavka da je veća ili manja otvorenost javnosti za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji, među ostalim, povezana sa stupnjem nacionalnog ponosa kao jednom od komponenti nacionalnog identiteta koja se očituje u simboličko-kognitivnoj i emocionalnoj vezanosti građana uz svoju zemlju te njihovoj svijesti o pripadnosti određenoj nacionalnoj skupini. Podaci su prikupljeni u sklopu opsežnog istraživanja javnoga mnijenja provedenog u prosincu 2002. godine, na reprezentativnom, probabilistički izabranom uzorku punoljetnog stanovništva Hrvatske (N = 3.508). Otvorenost za europske integracije utvrđena je na ljestvici Likertovog tipa, kao stupanj poželjnosti ulaska Hrvatske u važna europska udruženja i institucije. Identifikacija stupnja nacionalnog ponosa temeljila se pak na primjeni dviju ljestvica, od kojih se prvom mjeri "opći nacionalni ponos", kao izraz općih nacionalnih vrijednosti, dok se drugom utvrđuje vrednovanje specifičnih postignuća zemlje na kulturno-povijesnom i ekonomsko-političkom planu. Iako je, uzevši u cjelini, u razdoblju provedbe istraživanja velika većina anketiranih građana iskazala visoku podršku pridruživanju Europskoj uniji te istodobno, na obje primijenjene ljestvice, i razmjerno visok stupanj nacionalnog ponosa, rezultati jednosmjerne analize varijance i diskriminativne analize pokazuju da su, na razini općih nacionalnih vrijednosti, osobe visokog stupnja nacionalne identifikacije nešto manje sklone uključivanju u europske integracijske procese nego osobe slabije izraženog "općeg nacionalnog ponosa", dok je povoljnije vrednovanje zemlje u specifičnim društvenim postignućima (osobito na ekonomsko-političkom planu) povezano s većom otvorenošću za pridruživanje Europskoj uniji. No kako, dosljedno rezultatima diskriminativne analize, način vrednovanja društvenoga stanja u većoj mjeri objašnjava razlike u otvorenosti spram euro-integracijskih procesa nego što ih objašnjavaju razlike u općim nacionalnim vrijednostima, čini se da bi rezultat konačnog opredjeljenja građana o ulasku Hrvatske u Europsku uniju mogao puno više ovisiti o javnoj valorizaciji aktualne društvene situacije nego o tome koliko je netko načelno identificiran s hrvatskom nacijom.

nacionalni ponos; europske integracije; istraživanje javnoga mnijenja

nije evidentirano