hrvatski

Vitamin C i sojin lecitin kao stimulatori rasta smeđeg somića (Ictalurus nebulosus)

Cilj ove disertacije bio je utvrditi učinkovitost vitamina C i sojinog lecitina kao stimulatora rasta dodanih u hranu smeđeg somića (Ictalurus nebulosus) u uvjetima intenzivne hranidbe. U tu svrhu korišteno je osam vrsta hrane sa 38% surovih proteina. Osnovna razlika između hranidbenih smjesa očitovala se u tri različita izvora vitamina C: kristalizirana askrobinska kiselina, kapsulirani vitamin C, kao i kalcijev-L-treonat. Učešće svakog od navedenih oblika vitamina C bilo je ekvivalentno 100 mg L-askorbinske kiseline po kilogramu smjese. Uz to su formirane i paralelne pokusne skupine, koje su hranjene ovim smjesama, uz dodatak 2,5% sojinog lecitina, koji zamjenjuje istu količinu sojinog ulja. U hrani kontrolne skupine nije bio zastupljen niti jedan od navedenih aditiva. Na taj je način oformljeno osam skupina pokusnih riba s po tri ponavljanja. Analiziran je maseni i dužinski prirast, konverzija hrane, indeks kondicije, hepatosomatski indeks, visceralni indeks, sadržaj ukupnih proteina i ukupnih masti jetrenog i mišićnog tkiva, struktura masnih kiselina u navedenim tkivima i njihov međusobni odnos, hematološka slika, te razina L-askorbinske kiseline u jetri i mišiću. Rezultati rada pokazuju da se razina vitamina C u istraživanoj ribljoj hrani proporcionalno oslikava na njegov sadržaj u mišićnom, a napose u jetrenom tkivu istraživanih riba. Koncentracija promatranog vitamina u tkivima somića koji su dobijali zaštićeni C vitamin, signifikantno je viša (p<0,01) od svih ostalih skupina. Osnovna kemijska analiza mišićnog tkiva istraživanih riba pokazuje najniži sadržaj vode kod skupina koje su u hrani uz kristaliziranu askorbinsku kiselinu i zaštićeni vitamin C dobijale i sojin lecitin. Isto tako sadržaj proteina mišića nije ujednačen i signifikantno je viši (p<0,01) kod skupina čija je hrana sadržavala kristaliziranu askorbinsku kiselinu i zaštićeni vitamin C u odnosu na skupine bez njih. Sadržaj masti u mišiću, kao i koncentracija masti jetrenog tkiva, signifikantno su niži (p<0,01) kod riba u pripremnom razdoblju u odnosu na sve ostale pokusne skupine. Ovi rezultati posljedica su inteziteta hranidbe. Hematološke analize su također pokazale pozitivno djelovanje kristalizirane askorbinske kiseline i zaštićenog vitamina C, neovisno o sojinom lecitinu. Ovaj vitamin je djelovao na signifikantno veći broj eritrocita, te viši hematokrit (HTC), odnosno niži prosječni volumen eritrocita (MCV),( p<0,01), što je od posebnog značaja za transport kisika u uvjetima intezivnog uzgoja. Neki od praćenih proizvodnih pokazatelja, kao što su prosječni pojedinačni periodični prirast mase, hranidbeni koeficijent i indeks kondicije, polučili su statistički signifikantno bolje rezultate kod skupina somića u čijoj hrani je bio ugrađen zaštićeni vitamin C, sa ili bez soja lecitina. Specifična brzina rasta dužine somića (SGR-l), pokazala je slabu diferencijaciju ispitivanih skupina. Jedino su ribe kontrolne skupine iskazale statistički značajno niži SGR-l (p<0,01 i p<0,05) spram skupina koje su uz sojin lecitin sadržavale bilo kristaliziranu askorbinsku kiselinu, bilo zaštićeni vitamin C. Ovakav trend prisutan je i kod specifične brzine rasta mase istih oglednih skupina. Sojin lecitin dodan u riblju hranu unutar skupina istog oblika vitamina C, iako ukazuje na pozitivne proizvodne efekte, ne uzrokuje statistički značajnu razliku.

vitamin C; askorbinska kiselina; treonat; fosfolipidi; soja lecitin; smeđi somić; Ictalurus nebulosus

nije evidentirano