hrvatski

Morfološka i motorička obilježja sedmogodišnjih dječaka uključenih u 9 mjesečni program dodatnog atletskog vježbanja

Istraživanje je provedeno na uzorku od 129 dječaka, u dobi od sedam godina koji su podijeljeni u dvije skupine: eksperimentalnu (N=76) i kontrolnu (N=53). Eksperimentalna skupina dječaka je podvrgnuta posebno programiranom tretmanu atletske škole u trajanju od 9 mjeseci. Naime, ispitanici su tjedno, osim tri sata redovite nastave TZK-e, bili podvrgnuti trima trenažnim jedinicama dodatnog atletskog vježbanja u trajanju od sat vremena. Kontrolnu skupinu sačinjavali su ispitanici koji su pohađali samo redovitu nastavu TZK-e. Na ispitanicima se dva puta, s vremenskim intervalom od 9 mjeseci, primijenilo 14 morfoloških mjera, kojima se procjenjivala: dimenzija volumena i mase tijela, dimenzija potkožnog masnog tkiva, te dimenzije transverzalne i longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, dok se baterijom od 12 motoričkih testova procjenjivala: koordinacija, fleksibilnost, frekvencije pokreta, eksplozivna snaga, repetitivna snaga, statička snaga, te izdržljivosti. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi učinkovitost dodatnog atletskog vježbanja na promjene nekih morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti sedmogodišnjih dječaka. U skladu s ciljem istraživanja i postavljenim hipotezama analizirale su se razlike i promjene posebno morfološkog i posebno motoričkog prostora. Rezultati su pokazali kako je tretman atletske škole pozitivno utjecao na cjelokupni morfološki-motorički status ispitanika. Globalne promjene su takove prirode da se može tvrditi kako su motoričke sposobnosti ispitanika eksperimentalne skupine znatno poboljšane u odnosu na kontrolnu skupinu. Parcijalno gledajući od pojedinih sposobnosti naročito se ističu: koordinacija, eksplozivne snage, izdržljivost, frekvencije, repetitivne snage i statička snaga. U morfološkom prostoru se također očituju značajne razlike između analiziranih skupina. Najveće razlike su vidljive u mjerama za procjenu: masnog tkiva (nabor leđa i trbuha) i mase tijela u korist kontrolne skupine, te u mjerama za procjenu volumena tijela (opseg grudnog koša i potkoljenice) i dijametra koljena u korist eksperimentalne skupine. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti kako kineziološki angažman na nastavi TZK sam po sebi nije dovoljan da bi doveo do značajnih pozitivnih promjena morfoloških obilježja i motoričkih sposobnosti učenika prvog razreda osnovne škole. Efekti rada koji su dobiveni primjenom dodatnog atletskog vježbanja potvrđuju dosadašnje spoznaje kako su dodatni oblici izvannastavnih aktivnosti od presudnog značaja za skladan rast i razvoj djece rane školske dobi.

sedmogodišnji dječaci; kineziološka angažiranost; atletska škola; motoričke sposobnosti; morfološka obilježja.

Za potpuni opis nedostaje naslov na engleskom jeziku (admin)