hrvatski

Stanje i perspektive razvoja slatkovodnog ribarstva

Slatkovodna akvakultura godišnje osigurava domaćem tržištu 3.500-4.000 t konzumne ribe, a godišnji ulov gospodarskih ribara i ribiča kreće se oko 600 t. U ponudi i asortimanu dominiraju šaran (Cyprinus carpio) s 58.7% i kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) s 24.2%., ne zadovoljavaju godišnje potrebe domaćeg tržišta. Proizvođači su obvezni, državi, plaćati različite naknade, a ona im, istovremeno, osigurava potpore koje su zakonski propisane. Proizvodne površine šaranskih ribnjaka koriste se s 52.4% ukupnih kapaciteta, koji katastarski iznose 12.500 ha. Prinos po jedinici površine u šaranskim ribnjacima iznosi 644 kg/ha, a u pastrvskim ribogojilištima 235 t/ha. Prosječna godišnja potrošnja ribe u Hrvatskoj iznosi 7.4 kg p/c, u svijetu je 16, 1 kg p/c, a u razvijenim zemljama 22.9 kg p/c. Republika Hrvatska je 2002. godine usvojila Strategiju razvoja slatkovodnog ribarstva, a 2003. godine usvojen je i Nacionalni program povećanja proizvodnje i potrošnje ribe. Operativni program razvoja akvakulture još nije donesen. Na slatkim ribolovnim vodama, od 2002. g., provodi se monitoring ribljeg fonda, a vrše se i ribarska istraživanja graničnih rijeka.

slatkovodno ribarstvo ; stanje ; perspektive ; potpore ; tržište

nije evidentirano