hrvatski

Informacijsko-komunikacijska tehnologija /ICT) kao alat u liječenju i sprečavanju spolno prenosivih bolesti

Postojeća programska podrška u zdravstvu temeljena je na knjigovodstvenom principu, prvenstveno je evidencijskog karaktera, a daje uvid u poslovne događaje koji su se dogodili u prošlosti – provedene transakcije, ne podržavajući koncept posla, ne dajući dovoljno podrške za operativne odluke, zahtijevajući dopunski rad upravljačkog kadra. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi otpočelo je provođenje projekata uspostave i razvoja jedinstvenog informatičko-komunikacijskog sustava za potrebe zdravstvenog sustava RH. Sustav bi trebao omogućiti na jednom mjestu, s jednim informacijsko-komunikacijskim sustavom, korištenje znanja i alata za postizanje svih sedam osnovnih zahtjeva koje uspješna organizacija zdravstvenog sustava treba ispuniti: BI (Business Intelligence), PHI (Public Health Intelligence), HCI (Health Care Intelligence), MI (Management Intelligence), PI (Performance Monitoring), KI (Knowledge Intelligence) i EI (Equity Intelligence) - jednakost mogućnosti za korisnike sustava. Programska podrška sutra treba omogućiti upravljanje procesima i poslovnim resursima, davati točan pregled zahtjeva za resursima, angažiranosti, raspoloživosti i rezervacija po resursima, izradu operativnih planova (sa “ što ako” analizom) po resursima, omogućiti vođenja poslova temeljeno na točnim podacima i informacijama. U liječenju i sprečavanju STD, informatičko-komunikacijska tehnologija upravo treba ispuniti praznine koje danas postoje kako u obuhvatu, tako i u kvaliteti podataka i informacija, ne samo o dijagnozama i učestalosti pojedinih STD, već i u svim elementima u upravljanju i provođenju skrbi za oboljele/rizične. Predviđeno je da ovaj sustav pruži maksimalnu sigurnost i povjerljivost podataka te bude dobar medij za pravodobno pružanje onog znanja koje je potrebno u kompliciranim bolestima i stanjima. Postizanje ovih ciljeva moguće je korištenjem jedinstvenog Informatičkog sustava zdravstva, licenciranih aplikacijskih softvera za ordinacije, bolnice, zdravstvene ustanove koji rade korištenjem standardiziranih međunarodnih podatkovnih standarda i medicinskih protokola: ICPC-2, xml, HL-7, ICD-10 itd. Značajke sustava koji će rezultirati poboljšanjem kvalitete informacija i podataka te skrbi za korisnike u cjelini jesu: automatizirano upisivanje podataka i prijavljivanja bolesti, bez zaustavljanja prirodnog procesa rada zbog upisa podataka. Podaci bi se upisivali na mjestu njihova nastanka, na radilištu, od strane osobe koja je izvršila aktivnost, pregled, zahvat, pretragu i sl. koja i dogovara za točnost podataka za koju “ odgovara” i sustav. Formulari, statistička izvješća i prijave u registre generirali bi se automatski, u njih se samo iznimno upisuju pojedine značajke, napomene i sl. Uz to, uvođenje i praćenje kliničkih, dijagnostičkih i terapijskih smjernica i mjerenje njihova korištenja u informacijskom sustavu omogućilo bi uporabu algoritama i naputaka koji jamče jednak (kvalitetan) pristup za sve bolesnike. Upisivali bi se samo standardizirani podaci, međusobno objektivno usporedivi, međunarodno usporedivi, mjerljivi. Upis podataka u ovakvom sustavu je dokaziv, neporeciv i nepromjenjiv prije obrade, uz korištenje međunarodnih standarda, protokola i šifrarnika. Obradu mogu raditi samo autorizirane osobe, a kvaliteta podataka i informacija osigurava se upisivanjem se samo poznatih i provjerljivih podataka za koje je moguća kontrola kvalitete. Sustav treba najviše koristi pružiti osiguranicima, korisnicima zdravstvenog sustava, zdravstvenom osoblju a samo posredno i zdravstvenim autoritetima i ustanovama i službama zaduženim za planiranje i razvoj zdravstvenih programa i resursa.

Informacijska tehnologija; zdravstveni sustav; liječenje; sprečavanje; spolno prenosive bolesti

nije evidentirano