engleski

Mapping of pollutants in urban soils: The example of Zagreb (Croatia) and Ljubljana (Slovenia)

Intenzivna urbanizacija Zagreba dovela je do toga da su se vrlo kvalitetna poljoprivredna tla, koja se koriste kako za intenzivni uzgoj kultura tako i za vrtove na okućnicama, našla unutar gradskog i prigradskog prostora. Radi utvrđivanje utjecaja urbanog i industrijaliziranog okoliša na moguće nakupljanje teških metala u tlu, provedeno je istraživanje u Gradu zagrebu na ukupnoj površini od 641, 355 km2 . Prikupljeno je 288 uzoraka površinskog sloja tla i analizirano na sadržaj Cd, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb i Zn. Kumulativna onečišćenost tala utvrđena je primjenom metode CLS (continuous limitation scores), a karte koje prikazuju kumulativno onečišćenje tala teškim metalima izrađene su nakon geostatističke obrade seta podataka regresijskim krigingom. Kvaliteta tla grada Ljubljane s aspekta zaštite okoliša utvrđena je ispitivanjem odabranih svojstava tla, a onečišćenost tala određivanjem pseudo-ukupnog sadržaja Cd, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb i Zn. Uzorci tla uzeti su s različitih lokacija (parkovi, igrališta, uz prometnice, uz obalu rijeke i s poljoprivrednih površina u gradskom području). Primjenjeno je i sistematično i randomizirano uzorkovanje. Nije utvrđena velika varijabilnost općenitih svojstava tala. Naime, područje grada Ljubljane leži na relativno ujednačenom matičnom supstratu koji je uglavnom izgrađen od šljunkovitih karbonatnih depozita rijeke Save. Najugroženija kategorija načina korištenja tala su igrališta uz dječje vrtiće i škole, gdje je i najintenzivniji izravni kontakt ljudi s tlom.

urban soil; soil properties; heavy metals; pollution; mapping

nije evidentirano