hrvatski

Psihoanalitička psihoterapija ratnih veterana oboljelih od PTSP-a

U ovom radu autori iznose osobitosti psihoanalitičke psihoterapije oboljelih od PTSP-a na temelju svog dugogodišnjeg iskustva u liječenju ratnih veterana. Njihovo iskustvo je pokazalo da suportivni pristup traumatiziranom pacijentu nije moguće ograničiti samo na početnu fazu liječenja, već ga je potrebno kontinuirano provoditi tijekom cijelog terapijskog procesa. Takva modifikacija terapijske tehnike je potrebna jer tijekom liječenja psihotraumatiziranog bolesnika dolazi do aktualizacije i reaktualizacije njegovih destruktivnih poriva. Drugi razlog je nemogućnost potpune terapijske reparacije traumom destruiranih psihičkih i organskih struktura teže traumatiziranih pacijenata. Destrukcija i nasilje su ratni realitet koji u velikoj mjeri odgovara unutrašnjim nesvjesnim preedipskim fantazmima. Takav realitet djeluje kao provocirajući čimbenik koji ponovno aktualizira potisnute preedipske konflikte. Osim toga opetovana trauma destruira somu i psihu. Oštećeni ego i superego pacijenta (koji često ima i lezije CNS-a) ne mogu (kao prije traume) efikasno potisnuti i kontrolirati takve sadržaje, koji se protiv volje pacijenta pojavljuju u svijesti. Za razliku od neurotika, gdje destruktivni porivi ostaju samo na nivou fantazije, kod psihotraumatiziranih uvijek postoji opasnost realizacije destrukcije u vanjskom realitetu. Tada pacijent realizira suicid ili destruira druge objekte iz socijalne okoline.

Psychoanalitička psihoterapija; PTSP

nije evidentirano