hrvatski

Historia Translations S. Anastasiae: kako (ne) čitati hagiografski tekst.

Na primjeru izvješća o prijenosu relikvija sv. Anastazije u Zadar početkom 9. st. autor razmatra problem metodologije čitanja hagiografskih legendi. Kao središnji problem kod proučavanja hagiogafskog teksta postavlja se pitanje odnosa između "povijesne stvarnosti" i "fiktivnosti". Na primjeru nekih dosadašnjih analiza sličnih tekstova, autor ukazuje na neadekvatnost tradicionalnog pozitivitičkog pristupa toj vrsti izvora te preispituje vrijednost hagiografskih legendi za povijesnu znanost uopće. Koristeći se analizom narativnih elemenata, autor ukazuje na mogućnosti koje pruža neka vrsta "strukturalističkog" čitanje legende. Izdvajajući osnovne narativne elemente, istražujući njihovo podrijetlo, te analizirajući tekstualna loci communes, Translatio S. Anastasiae se smješta u njen žanrovski kontekst, te se otvara pitanje vremena njenog nastanka. Polazeći od pretpostavke o svrhovitosti samoga teksta, autor pokazuje kako opća mjesta nisu tek retorički ukrasi, niti izraz neautentičnosti teksta, već semantički ključ za otkrivanje "funkcionalnih mehanizama" upotrebljenih u konstruiranju legende. Time se pokazuje kako Translationes zaista ne moraju nužno biti vjerodostojni povijesni izvori u tradicionalnome smislu, no svakako predstavljaju izuzetno dragocjen izvor za istraživanje srednjovjekovne religioznosti i kulture.

Hagiografija-metodologija; legende o prijenosu relikvija; relikvije; sv. Anastazija; Zadar

nije evidentirano