hrvatski

Učinci politika zaliha u financijskim izvještajima poduzeća

U konkurentskom tržišnom okružju, s neograničenim potrebama i ograničenim raspoloživim resursima, poduzeća nastoje na što učinkovitiji način uporabiti raspoloživa sredstva. Permanentni problem povećanja učinkovitosti poslovanja manifestira se, između ostaloga, i u području upravljanja zalihama. Posebno je pitanje mogućnosti praćenja, posebice računovodstvenog praćenja, i kvantificiranja učinaka poduzetih aktivnosti u području vođenja optimalne politike zaliha, primjerice, politike „ Just In Time” . Prateći propisano pozicije izvještaja na koje se reflektira odabrana politika zaliha, i dopunjujući ih s potrebnim analitičkim podacima, dokazano je da temeljni financijski izvještaji mogu poslužiti kao instrument verifikacije učinaka uvođenja određene politike zaliha. Pritom su postavljene određene izravne relacije između politika zaliha i uspješnosti poslovanja iskazane financijskim izvještajima, ali i neke neizravne, dopunske relacije između pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvještaja i aktivnosti optimiranja zaliha. Koristeći se fundamentalnim, primijenjenim i empirijskim spoznajama i istraživanjima, postavljena je i potvrđena radna hipoteza magistarskog rada: Učinci uvođenja različitih politika zaliha mogu se pratiti kroz agregatne računovodstvene podatke iskazane temeljnim financijskim izvještajima. Prateći stavke temeljnih financijskih izvještaja na koje se reflektira ova politika, moguće je izolirati učinke odabrane politike zaliha i dovesti ih u izravnu ili neizravnu vezu s rezultatima poslovanja poduzeća koja ne vode takvu politiku zaliha, te s različitim razdobljima po pojedinim fazama uvođenja odabrane politike zaliha. Potvrđena je izuzetno značajna informacijska uloga financijskih izvještaja u području odlučivanja, odnosno upravljanja, te njihova uporabljivost i korisnost i u domeni praćenja učinaka uvođenja JIT politike zaliha na poslovanje poduzeća. U radu je predložen jednostavan model praćenja učinaka uvođenja politike JIT na poslovanja skupine industrijskih poduzeća obuhvaćenih uzorkom. No, iako sam po sebi jednostavan, postavljeni model je vrlo osjetljiv i ovisi o relevantnosti uzorka.

JIT politika zaliha; računovodstveno praćenje pozicija temeljnih financijskih izvještaja; kvantificiranje učinaka odabrane politike zaliha

nije evidentirano