Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Prevalencija prirođenog trajnog oštećenja sluha i rezultati ranog otkrivanja u Zagrebačkoj županiji (CROSBI ID 515716)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Marn, Borut ; Kekić, Branko ; Vlahović, Sanja ; Ivković, Mladen ; Stanojević, M. ; Pleša, Mirna ; Razum, Svjetlana ; Matičević, Anija Prevalencija prirođenog trajnog oštećenja sluha i rezultati ranog otkrivanja u Zagrebačkoj županiji // IV Kongres Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata: zbornik sažetaka. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, 2005. str. 9-9

Podaci o odgovornosti

Marn, Borut ; Kekić, Branko ; Vlahović, Sanja ; Ivković, Mladen ; Stanojević, M. ; Pleša, Mirna ; Razum, Svjetlana ; Matičević, Anija

hrvatski

Prevalencija prirođenog trajnog oštećenja sluha i rezultati ranog otkrivanja u Zagrebačkoj županiji

Danas je u svijetu prihvaćeno kako se jedino sveobuhvatnim probirom novorođenčadi na oštećenje sluha (SPNOS) može pravovremeno otkriti prirođeno oštećenje sluha, oštećenje koje ubrajamo u jedno od najčešćih prirođenih oštećenja uopće (od 1 do 3 djece na 1000 živorođenih). Do sada je prosječna dob otkrivanja oštećenja bila dob od 2 do 3 godine. U Hrvatskoj je, među prvima u Europi, uspješno započeo program SPNOS-a na nacionalnoj razini, i to od kraja 2002. godine. Prvi stupanj probira provode medicinske sestre u rodilištima metodom automatskog bilježenja evocirane otoakustičke emisije (A-OAE). Drugi stupanj u pozitivne djece provodi se unutar prvih mjesec dana života ili istom metodom u rodilištu gdje je dijete rođeno, ili automatskim bilježenjem evociranih potencijala moždanog debla (A-ABR) u sekundarnom centru koji provode otorinolaringolozi i/ili audiološki tehničari. U Zagrebačkoj županiji u četiri zagrebačka rodilišta rijekom 2003. i 2004. godine rođeno je 21.400 djece. Sluh je prvim i drugim stupnjem probira provjeren u 96% djece. Trajno oštećenje sluha nađeno je u ukupno 40 djece (prevalencija oštećenja 1, 95‰ ). Lakše oštećenje sluha nađeno je u 20 djece, u 12 je oštećenje bilo srednjeg, a u 8 težeg stupnja. Prevalencija obostranog oštećenja sluha većeg od 40 dB bila je 0, 9‰ , a obostranog oštećenja većeg od 70 dB 0, 4‰ . Prosječna dob postavljanja dijagnoze bila je tri mjeseca života. Prema podacima iz cijele Hrvatske i prema sadašnjim postojećim indikacijama za ugradnju umjetne pužnice, može se predvidjeti godišnja potreba za umjetnim pužnicama: oko 15 umjetnih pužnica samo za djecu s prirođenim jakim oštećenjem sluha. Ovom broju valja pridodati progresivna i naknadno stečena oštećenja sluha.

oštećenje sluha

nije evidentirano

engleski

The prevalence of congenital permanent hearing damage and the results of early detection in Zagreb County

nije evidentirano

hearing impairment

nije evidentirano

Podaci o prilogu

9-9.

2005.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

Iv Kongres Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata

predavanje

18.05.2005-21.05.2005

Poreč, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti