hrvatski

Kočerin u županijskom sustavu Humske zemlje.

Kočerin je veoma staro naselje. Egzistira u srednjem vijeku i spominje se u povijesnim vrelima. Poznato je ne samo s nadgrobnog natpisa Vignja Miloševića iz 1404. već i iz drugih povijesnih vrela. Tako se spominje 1452. u izvješću dubrovačkih poklisara, knezu i vladi dubrovačkoj, koji su ga pisali pod Kočerinom (a confin de Chozarin). Spomen Kočerina nalazimo i godine 1458. u oporuci Radonje Radosalića iz Neretve, u kojoj se spominje i osoba iz tog mjesta - Vukota Slavetić (Slanetić?) iz Kočerina (Vuchota Slauetich de Chocerin). Kočerin se u srednjem vijeku nalazio u humskoj župi Večerići, koja je obuhvatala teritorij današnjih općina Široki Brijeg, Čitluk i Mostar. Niža upravna jedinica u kojoj se nalazio Kočerin bio je upravni kotar (provincija) Blato. Ostali upravni kotarevi u županiji Večerići bili su - Broćno, Planina, Drežnica, Večerići (mostarska kotlina) i Polja (Bijelo polje). U prvoj fazi osmanske uprave Kočerin je pusto i nenastanjeno mjesto, jer se kao takvo spominje u popisu 1468/9. Njegovi su stanovnici pod naletom Osmanlija napustili svoja ognjišta. Postupno se izbjeglice vraćaju o čemu nam svjedoči i Poimenični popis sandžaka Hercegovina iz 1475/77. U početku je Kočerin i njegov okoliš u upravnoj jedinici - nahiji Mostar. Od druge polovice 16. stoljeća bilo je u novouspostavljenoj nahiji Blato, u kojoj će ostati do kraja osmanske uprave.

Viganj Milošević; Humska zemlja; Hercegovina; Kočerin

Summary: Kočerin in the Districtorial system of the Land of Hum, 174.