hrvatski

Primjena helikoptera u hitnoj medicinskoj pomoći u Republici Hrvatskoj

Pod pojmom interventnog zrakoplovstva podrazumijeva se operativa sredstvima zračnog prometa s ciljem hitnog djelovanja u svim slučajevima opasnosti odnosno ugroženosti ljudskih života te prirodnih i materijalnih dobara. Interventno zrakoplovstvo operativni je segment i logistička podrška u sustavu državne skrbi za zaštitu i sigurnost građana i imovine u slučaju opasnosti. Prema primarnoj namjeni, interventno se zrakoplovstvo može klasificirati na podskupine za potragu i spašavanje (SAR), protupožarstvo i hitnu medicinsku pomoć (EMS). Sredstva zračnog prometa imaju bitne komparativne prednosti u odnosu na ostale prijevozne oblike te su bez alternative u uvjetima koji zahtijevaju brzinu djelovanja i dostupnost terenima različitih konfiguracija. Hitna medicinska pomoć uporabom helikoptera se definira kao let helikopterom sa svrhom osiguranja hitne medicinske pomoći na mjestima gdje je neophodan trenutan i brz transport medicinskog osoblja, medicinskih zaliha (oprema, krv, organi, lijekovi) ili bolesnih i ozlijeđenih osoba. Sustav se mora organizirati sukladno sadašnjim europskim propisima medicinskog zrakoplovstva. Oprema i zrakoplovi moraju zadovoljavati kriterije sigurnosti letenja i mogućnosti pružanja potpune njege ozlijeđenima i bolesnima. Potrebno je skratiti i pojednostaviti vrijeme pozivanja helikoptera i dolaska na mjesto nesreće. Argumentacija primjene i kvalitetnijeg organiziranja HEMS operative proizlazi iz velikog broja prometnih nesreća, naglašene periodične fluktuacije stanovništva, prometne izoliranosti pojedinih regija zbog klimatsko-konfiguracijskih značajki kao i trenda razvoja nautičkog turizma kao primarnog gospodarskog usmjerenja. Republika Hrvatska svoj interes za ustroj takve službe ne smije usko i neozbiljno gledati jer ustrojem takve službe dobiva se višebrojna korist. Osim smanjenja gubitka života, države koje posjeduju takvu službu imaju i druge pogodnosti kao što je sigurna okolina za zrakoplovne i pomorske industrije, trgovinu, rekreaciju te putovanja, dostupnost interventnih medicinskih helikoptera često osigurava inicijalni odgovor i smanjuje kritične mogućnosti u spašavanju života u početnoj fazi nesreće izazvane prirodnim ili ljudskim čimbenikom. Istraživanje u magistarskom radu usmjereno je na analizu elemenata HEMS sustava na globalnon, regionalnom i nacionalnom planu te njihovu operacionalizaciju prilagođenu specifičnim potrebama Republike Hrvatske. Lokalne specifičnosti proizlaze iz geoprometnih i klimatsko-konfiguracijskih obilježja, demografske projekcije i gospodarske orijentacije, statusa postojećih državnih organizacija nadležnih za civilnu zaštitu i socijalnu skrb te statusa tehničkih i ljudskih resursa. Uspostavljanje HEMS sustava nije dodatni trošak nego napredak, očekivanim smanjenjem broja poginulih i troškova liječenja. Smanjuju se i posredni troškova koje proizlaze iz privremene ili trajne nesposobnosti za rad. Bez obzira na troškove eksploatacije HEMS operative, humani učinak spašavanja ljudskog života, teško je mjerljivo objektivnim ekonomskim jedinicama,

Helikoper; Hitna medicinska pomoć; Interventno zrakoplovstvo; Helidrom

nije evidentirano