Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Prezime kao "rizik" za rak: Procjena koeficijenta srodstva oboljelih od raka u "zatvorenoj" populaciji (CROSBI ID 330029)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Rudan, Igor Prezime kao "rizik" za rak: Procjena koeficijenta srodstva oboljelih od raka u "zatvorenoj" populaciji / Vuletić, Silvije (mentor); Zagreb, Medicinski fakultet u Zagrebu, . 1998

Podaci o odgovornosti

Rudan, Igor

Vuletić, Silvije

hrvatski

Prezime kao "rizik" za rak: Procjena koeficijenta srodstva oboljelih od raka u "zatvorenoj" populaciji

Sredinom 1980-ih godina pojavila se nova znanstvena disciplina, nastala kao rezultat dugogodišnjeg prozimanja genetike i epidemiologije. Ova disciplina, nazvana genetickom epidemiologijom, usredotocuje se na utjecaj genetickih cimbenika i njihovog medudjelovanja s cimbenicima okoliša na razvoj bolesti u ljudi. Geneticka je epidemiologija našla svoju primjenu u najrazlicitijim podrucjima i znanstvenim djelatnostima, od molekularno-bioloških istrazivanja etiologije pojedinih bolesti do osmišljanja intervencijskih i prevencijskih strategija u sferi javnog zdravstva. Poznato je da je rak takoder jedna od bolesti u cijoj se etiologiji na vrlo kompleksan nacin ispreplicu utjecaji okoliša i nasljedne sklonosti - kako na razini citavih naroda, tako i na razini pojedinih obitelji i na individualnoj razini. Geneticka epidemiologija nastoji multidisciplinarnim pristupom rasvijetliti ulogu i karakter nasljeda u etiologiji raka i drugih bolesti. Medu genetickim epidemiolozima danas vlada suglasje o postojanju više nacina nasljedivanja sklonosti za rak, kao i o više vrsta gena i genskih kompleksa odgovornih za tu sklonost. Geneticki izolirane ljudske populacije najpogodniji su geneticko-epidemiološki eksperimentalni model za istrazivanje uloge nasljeda u etiologiji raka i drugih bolesti. Naime, na vaznost genetskih cimbenika u etiologiji neke bolesti ukazuje njena povišena incidencija u populaciji s visokom proporcijom krvno srodnih brakova, gdje je vjerojatnost da se u jednom nosiocu sretnu dva recesivna gena znatno veca negoli u opcoj, tj. "otvorenoj" populaciji. U nas je otok Lastovo najbolji primjer reprodukcijski izrazito izolirane populacije, što je posljedica specificnih sociokulturnih, povijesno-demografskih i društveno-politickih zbivanja na otoku tijekom nekoliko stoljeca. U ovoj geneticki izoliranoj populaciji lako se rješavaju brojni metodološki istrazivacki problemi: problem konacnosti populacije, problem obuhvata cjelokupne populacije tijekom duljeg vremenskog razdoblja, problem kompletiranja genaloških podataka za nekoliko generacija unazad, problem zanemarivo male vrijednosti koeficijenta srodstva opce populacije i drugi. Svrha ove disertacije bila je u pokušaju odjeljivanja genetickog od okolišnog utjecaja u etiologiji raka potpuno originalnim pristupom: procjenom koeficijenta srodstva oboljelih od raka na otoku tijekom 25-godišnjeg razdoblja (1971-1995) i usporedbom s koeficijentom srodstva ostatka populacije. Koeficijent srodstva u oboljelih i ostatka populacije procijenjen je metodama izonimije (studijama prezimena). Nadalje, klasicnim "case-control" (retrospektivnim) dizajnom usporedivana je ucestalost pojedinih "rizicnih" prezimena u oboljelih otocana i ostatka populacije tijekom pet generacija unatrag. Na temelju tih ispitivanja izracunavan je i rizik unakrsnog umnoška za ucestalija prezimena unutar pojedinih generacija. Rezultati su pokazali da se medu 76 oboljelih otocana (nulta generacija) niti jedno prezime nije pojavilo statisticki znacajno cešce negoli u 76 kontrolnih ispitanika. Medutim, proširivanjem analize na 1. generaciju (roditelji) pokazalo se da se prezime Backo cešce pojavljivalo u oboljelih negoli u kontrola (p<0, 05). U drugoj generaciji (djedovi i bake) medu precima oboljelih znacajno su se cešce pojavljivala prezimena Šutic (p<0, 01), Backo (p<0, 05), Glumac (p<0, 05), Drazinic (p<0, 05) i Rešic (p<0, 05). Taj se trend odrzao sve do pete generacije predaka, uz stalno povecavanje statisticke znacajnosti razlika (p<0, 0001 za vecinu navedenih prezimena u 5. generaciji). Studije srodstva pokazale su da koeficijent srodstva oboljelih od raka raste od Ri=0, 0086 u nultoj generaciji do Ri=0, 0235 u petoj generaciji predaka. Istovremeno, koeficijent srodstva ostatka populacije opada s Ri=0, 0115 u nultoj generaciji do Ri=0, 0106 u petoj generaciji predaka (p<0, 05). U oboljelih zena, koeficijent srodstva pete generacije predaka iznosi Ri=0, 0301 i znacajno je viši od odgovarajuceg koeficijenta srodstva oboljelih muškaraca (Ri=0, 0166, p<0, 05), odnosno ostatka populacije (Ri=0, 0106, p<0, 05). Sijela raka s najvišim koeficijentom srodstva pete generacije predaka su jajnik (Ri=0, 0629), kolon (Ri=0, 0413), središnji zivcani sustav (Ri=0, 0389), krvotvorni sustav (Ri=0, 0287), dojka (Ri=0, 0251), prostata (Ri=0, 0217) i bronhi (Ri=0, 0211). Rezultati istrazivanja na eksperimentalnom modelu geneticki izolirane populacije otoka Lastova ukazuju da nasljede igra vrlo znacajnu, premda ne i presudnu ulogu u etiologiji pojedinih sijela raka. Najviše se to ocituje kod zenskih zlocudnih tumora, prije svega raka jajnika, zatim debelog crijeva, središnjeg zivcanog sustava, dojke i krvotvornog sustava. Pokazalo se i da u ovakvih "zatvorenih" i reprodukcijski izoliranih populacija pojedina prezimena mogu imati ulogu "klasicnog" rizika, uslijed kojeg moze doci do pojave raka cak i nekoliko generacija kasnije.

prezime; rizik; rak; genetička epidemiologija; populacijska genetika; antropologija

nije evidentirano

engleski

Surname as "Cancer Risk": The estimation of kinship coefficient among cancer cases in isolate population

nije evidentirano

surname; risk; cancer; genetic epidemiology; population genetics; anthropology

nije evidentirano

Podaci o izdanju

176

15.10.1998.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Etnologija i antropologija