Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 237360

Antropološka istraživanja populacijske strukture stanovništva Selške doline temeljem studija izonimije


Vidovič, Maruška
Antropološka istraživanja populacijske strukture stanovništva Selške doline temeljem studija izonimije 2005., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Antropološka istraživanja populacijske strukture stanovništva Selške doline temeljem studija izonimije
(Antropological research of population structure of Selška dolina by isonimy analysis)

Autori
Vidovič, Maruška

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.2005.

Godina
2005

Stranica
251

Mentor
Rudan, Pavao

Ključne riječi
Populacijska struktura; izonimija; Selška dolina; urođenost; srodstvo
(Population structure; isonimy; Selška dolina; inbreeding; kinship)

Sažetak
Ovo istraživanje prikazuje populacijsku strukturu, koja ima posebno mjesto u okvirima populacijske genetike s obzirom na distribuciju gena i genotipa te korelata distribucije, što se može uspješno proučavati na više nivoa i načina, pa tako i metodom izonimije. Istraživanje je pokazalo da analiza prezimena predstavlja bogat izvor informacija o biološkoj strukturi populacije te da se prezimenima moguće uspješno koristiti na različite matematičke načine upotrebom specifičnih tehnika populacijske genetike, a njihov raspored odražava mikroevolucijske procese. Analize populacijske strukture omogućuju rekonstruirati i objasniti mnogo intrigantnih aspekata mikroevolucije pojedinih lokalnih skupina. Eksperimentalni model se sastoji od devet sela Selške doline (pet u dolini i četiri u planini), koja leži u sjeverozapadnom dijelu Slovenije i sa svih je strana okružena planinama do 1700 m visine. Uzorak populacije predstavlja 3370 osoba (1836 bračnih parova) odraslog autohtonog stanovništva u razdoblju od 1850. do 1993.g. U istraživanja su uključena imena i prezimena muškaraca i žena. Uzorak je podijeljen u pet generacijskih kohorti s obzirom na godinu rođenja prvog djeteta: 1851-1881, 1882-1912, 1913-1943, 1944-1974 i 1975-1993, kako bi bilo moguće pratiti promjene u vrijednostima pokazatelja genetičke strukture kroz vrijeme, izračunate na osnovi rasporeda prezimena. Istraživana su dva dijela doline na različitoj nadmorskoj visini, s različitim povijesnim i migracijskim obrascima, zato i mikroevolucijske sile, koje su djelovale na frekvencije alela i koje su formirale genetsku populacijsku strukturu, nisu djelovale u istom pravcu i istom snagom. Rezultati istraživanja na osnovi učestalosti izonimnih brakova (s obzirom na europski geografski prostor) na razmjerno visok koeficijent ukupne urođenosti-inbreedinga i srodstva -kinshipa (nereducirana varijanca), što ukazuje na reprodukcijsku zatvorenost, posebno planinskog dijela doline koji je bio podvrgnut njemačkoj kolonizaciji u 13. i početkom 14. stoljeća. Tek generacijska kohorta 1944-1974.g. postepeno reflektira iz endogamije u egzogamiju. Uzroci tome su geografska konfiguracija i položaj područja, slabe prometne komunikacije u prošlosti te druge barijere npr. jezik i patrilokalni način nasljeđivanja. Pozitivne vrijednosti neslučajne komponente inbreedinga (mnogo veće od slučajne) izražavaju sklonost sklapanja srodničkih veza zbog socio-ekonomskih razloga tzv. &laquo ; ; blood and land&raquo ; ; brakova. Analiza genetskih udaljenosti među devet istraživanih sela u Selškoj dolini, na osnovi rasporeda prezimena, je pokazala podjelu sela na tri klastera, s obzirom na stupanj genetske blizine/udaljenosti. Naselja u dolini &laquo ; ; jezgra&raquo ; ; imaju u pravilu međusobno manje udaljenosti zbog lakše komunikacije. Postojanje genetičke &laquo ; ; blizine&raquo ; ; u svim selima otvorenijim međusobnim migracijama, odnosno genetičkoj homogenizaciji te, suprotno tome, izdvajanje genetičke &laquo ; ; udaljenosti&raquo ; ; naselja s najvećim brojem izonimnih brakova, odnosno naselja s barijerama genetskom toku (6-Podlonk i Prtovč, 7-Spodnje Danje, 8-Zgornja Sorica, 9-Spodnja Sorica). Studije populacijske strukture su odlična podloga za testiranje empirijskih verifikacija teoretskih modela i teorija na osnovi populacijske genetike. Testiranje je pokazalo da je Malecot-ov populacijsko-genetički model &laquo ; ; izolacije s udaljenošću&raquo ; ; (koji prognozira eksponencijalno opadanje srodstva s udaljenošću) samo djelomično primjenjiv jer teoretski pretpostavljena regresija nije izrazita. Uočeno je grupiranje sela koje ne ovisi samo o kilometarskoj udaljenosti, nego i o vrlo različitim karakteristikama populacije. Lošu homogenizaciju povezujemo također s kratkim vremenskim razdobljem od naseljavanja doline (poslije 10.st.), odnosno nastanka populacije Selške doline do danas. Vrlo je logična i zato očekivana podudarnost lingvističkih genetičkih udaljenosti s matricama dobivenim uz pomoć izonimije u svih pet istraženih generacija. Izolirane populacije najbolji su objekt za studije populacijske strukture i svi nalazi ove studije su jasan znak izuzetno dobrog izbora upravo stanovnika ovog područja Slovenije. Disertacija predstavlja prva istraživanja izonimije u Sloveniji. Rezultati su značajni zbog novih spoznaja o populacijskoj strukturi Selške doline i predstavljaju značajan doprinos slovenskoj antropologiji i javnom zdravstvu, jer nude ishodište za provođenje preventivnih zdravstvenih mjera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0196005

Ustanove
Institut za antropologiju