hrvatski

Nekoliko priloga gotičkom zlatarstvu vinodolskoga kraja

Dosad nepoznato srebrno, pozlaćeno ophodno raspelo, koje se čuva u župnom uredu u Bakru, uspoređuje se s nizom srodnih raspela u Sjevernoj Italiji, Senju i na zadarskom području. U prvom redu, zbog identične matrice po kojoj je iskucana figura Bogorodice Platytere na reversu križa, ali i zbog srodnog Kristovog korpusa, te većine medaljona na krajevima hasti, ovo raspelo autorica dovodi u vezu s radionicom u kojoj je nastao križ iz tršćanskog samostana sv. Ciprijana. Na vezu sa sjevernotalijanskim zlatarstvom 14. stoljeća upućuje i iskucavanje florealnog ornamenta na cijeloj površini hasti križa, slično kao na takozvanom križu Alde Giuliani u tršćanskoj katedrali. Matrice po kojima su iskucani tugujući Ivan i Marija, te tetramorfi, također povezuju ovaj križ s cijelim nizom umjetnina na zadarskom i sjevernotalijanskom području, te s ophodnim raspelom iz Senja. Grupu vrijednih gotičkih relikvijara u obliku glave, danas u sakralnoj zbirci u crkvi sv. Trojice u Novom Vinodolskom, autorica uspoređuje sa srodnim umjetninama u Zadru i na Krku. Ujedno upozorava i na srebrnu bistu - relikvijar sv. Ursule iz riječke župne crkve Uznesenja Marijina, otuđenu tijekom Drugog svjetskog rata, danas na nepoznatom mjestu u Italiji, koja morfološki odaje istu ruku koja je načinila bistu – relikvijar svetice u Hreljinu. Također, na temelju fizičkih pokazatelja i fotografske dokumentacije, predlaže se reinterpretacija ikonografije srebrne glave – relikvijara svetice s niskom krunom iz Novog Vinodolskog, kao i rečenog hreljinskog relikvijara.

ophodno raspelo; glave-relikvijari; gotičko zlatarstvo; 14. stoljeće; Bakar; Novi Vinodolski; Hreljin

nije evidentirano