hrvatski

Primjena bespilotnih letjelica u sustavu civilne zaštite

Zadnjih 20-ak godina postignut je veliki napredak na tom području istraživanja i razvoja bespilotnih letjelica. Potencijalne mogućnosti primjene i dostupnost tehnologije omogućile su da se te strogo vojne letjelice prenamijene u civilnu svrhu. Djelatnosti poput nadzora granice, komunikacijskih releja, kontrole zone zabrane ribolova, traganja na moru, nadzora područja pogođenog elementarnom nepogodom, policijskog nadzora i borbe protiv požara samo su neke od mogućih primjena bespilotnih letjelica. Nažalost, visoka cijena razvoja, složenost održavanja sustava i obuke osoblja glavni su problemi što se u većoj mjeri ne koriste bespilotne letjelice. U radu se ukazuje na probleme regulative, sadašnje stanje industrije, rješenja koja se nude te mogućnosti primjene bespilotnih letjelica danas i u bližoj budućnosti. Dinamiku razvoja bespilotnih letjelica će, nažalost, diktirati vojna industrija, jer bez obzira na opseg primjene u civilne svrhe, bespilotne letjelice imaju svoju budućnost u vojnim strukturama. U prilog tome ide podatak da su SAD do danas uložile 2 milijarde dolara, a do 2010. uložiti će još milijardu dolara. Možda najizglednija primjena bespilotnih letjelica izvan vojske je u korištenju zračnih brodova kao alternative satelitskih sustava. Odnos ukupne mase, potrebne snage i zahtjev za energijom je idealan za primjenu solarnih ćelija koje bi omogućile zračnom brodu istrajnost na nebu od par mjeseci, uz predviđene termine za održavanje i zamjenu komponenti. U skladu s mogućnostima i pristupu tehnologiji u Hrvatskoj, bespilotne bi se letjelice mogle iskoristiti u okviru MUP-a i ostalih resora civilne zaštite, primjerice na područjima visokog rizika od požara gdje bi se iste uz male preinake i ugradnju novijih optičkih sustava iskoristile u borbi protiv požara, a daljnjim razvojem možda proširila zadaća na kontrolu državne granice, naročito s pridruživanjem u Europsku uniju i pomicanjem granice na jug. Razvojem autonomnih letjelica i sustava umjetne inteligencije, letjelica (odnosno računalo) bi prema podacima dobivenim preko vanjskih senzora odlučivala o smjeru leta radi izbjegavanja opasnosti. Razvoj bespilotnih letjelica će u velikoj mjeri utjecati i na svemirska istraživanja. U bliskoj bi se budućnosti mogla poslati bespilotna letjelica u atmosferu planeta ili mjeseca. Sigurno je da su bespilotne letjelice na samome početku razvoja i da će biti potrebno još dosta vremena, istraživanja i neuspjeha prije nego postanu ravnopravni sudionici zračnog prometa.

Bespilotne letjelice; UAV Performanse; Alternativni pogon; Civilna zaštita

nije evidentirano