hrvatski

Analiza endokrinoloških promjena, antropometrijskih obilježja i socio-ekonomskog statusa adolescentica oboljelih od anoreksije nervoze

Cilj ovog istraživanja bio je antropološkim pristupom doprinjeti boljem razumijevanju prirode, kod nas još relativno slabo poznatog poremećaja hranjenja, anoreksije nervoze. S tom su namjerom analizirana antropometrijska, endokrinološka i socio-ekonomska obilježja oboljelih. Uzorak je činilo 20 bolesnica u razdoblju adolescencije tj. u razdoblju najveceg rizika za pojavu ove bolesti. Socio-ekonomska i antropometrijska obilježja bolesnica uspoređena su sa navedenim obilježjima fenotipski zdrave zagrebačke populacije odgovarajućeg spola i dobi. Antropometrijska obilježja bolesnica uspoređena su, također, sa antropometrijskim obilježjima fenotipski zdrave američke populacije odgovarajućeg spola i dobi. Endokrinološki status bolesnica utvrđen je usporedbom sa referentnim vrijednostima za fenotipski zdravu populaciju odgovarajućeg spola i dobi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj medicinskoj praksi. Važniji su sljedeći rezultati ovog istrazivanja: poimanje izgleda vlastitog tijela bilo je jako poremećeno u bolesnica, one su bile odlične učenice i češće su bile drugo dijete u obitelji, bile su vrlo pothranjene (i to je bilo više izraženo kad su uspoređene sa našom nego sa američkom fenotipski zdravom populacijom odgovarajućeg spola i dobi), a koncentracije hormona potrebnih za redovito odvijanje menstrualnih ciklusa bile su snižene. U cjelini gledano, sekundarna spolna obilježja bolesnica na početku hospitalizacije bila su u uznapredovaloj fazi razvoja. Bolesnice su tijekom bolesti gubile većim dijelom masno, a manjim dijelom mišićno tkivo. Intenzitet je gubitka i oporavka masnog tkiva trupa i ekstremiteta bio različit. Pokazano je da su opseg struka i osobito opseg natkoljenice bili, uz opseg nadlaktice i debljinu kožnog nabora na tricepsu, dobri pokazatelji stupnja pothranjenosti oboljelih od anoreksije nervoze. Vrijednosti svih antropometrijskih varijabli bile su statistički značajno veće na kraju hospitalizacije nego na početku hospitalizacije. Latentna morfološka struktura tijela oboljelih od anoreksije nervoze razlikovala se na početku i na kraju hospitalizacije. Tri faktora izdvojena faktorskom analizom objasnila su 87, 6% varijance vrijednosti antropometrijskih varijabli na početku hospitalizacije, a četiri faktora izdvojena faktorskom analizom objasnila su 87, 0% varijance vrijednosti antropometrijskih varijabli na kraju hospitalizacije. U cjelini gledano, vrijednosti koncentracija hormona u krvi nisu bile značajno povezane sa vrijednostima antropometrijskih pokazatelja uhranjenosti, a bolesnice sa primarnom i sekundarnom amenorejom nisu se značajno razlikovale u antropometrijskim obilježjima. Pokušajem klasifikacije oboljelih od anoreksije nervoze dobivene su skupine bolesnica koje su pretežno razlikovale ili u vrijednostima koncentracija hormona, i to osobito spolnih hormona, ili u vrijednostima antropometrijskih varijabli. Stoga smo zaključili da iako pothranjenost jednim dijelom utječe na pojavu endokrinoloških poremećaja i amenoreje, endokrinološki poremećaji i pothranjenost mogu se, na temelju ovog istrazivanja, shvatiti kao dva najvećim dijelom neovisna obilježja oboljelih od anoreksije nervoze.

endokrinološke promjena; antropometrijska obilježja; socio-ekonomski status; anoreksija nervoza; populacijska genetika; antropologija

nije evidentirano