hrvatski

Stanje i potrebe daljnjih istraživanja na području klasifikacije i kartografije tala u Hrvatskoj

Hrvatska je zemlja s velikom tradicijom u pedološkim istraživanjima. Pedološke spoznaje datiraju iz početnih vremena razvoja pedologije kao samostalne znanosti. Kišpatić M. s kraja 19. stoljeća, te Šandor i Mosković s početka 20. stoljeća udaraju temelje pedološkim i kartografskim vrednovanjima tala ovoga podneblja. Jači zamah pedološkim spoznajama daje u svijetu poznati pedolog, M. Gračanin, koji sa svojim radovima i udžbenicima usmjerava razvoj pedologije u nas i u Europi. Poslijeratnim razvojem Agronomskog i Šumarskog fakulteta u Zagrebu, osnivanjem Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, te odgovarajućih instituta (Zagreb, Split, Jastrebarsko), udaraju se temelji još bržem razvoju tloznanstva, posebno u pedološkom kartiranju. U pedokartografskim istraživanjima koja su provedena u okviru projekta Osnovne pedološke karte (OPK) u razdoblju od 1964. do 1986. godine sudjelovali su praktično svi hrvatski pedolozi. Škorić, A., koji je ujedno voditelj projekta od 1971. do 1986. godine ; Kovačević, P., utemeljitelj projekta i voditelj od 1964. do 1970. godine ; te izvršitelji Racz, Z., Vidaček, Ž., Martinović, J., Mayer, B., Kalinić, M., Čolak, A., Bašić, F., Šalinović, I., Rastovski, P., Adam, M., Bogunović, M., Pavlić, V., Miloš, B., Samardžić, L., Bašić, I., Šimunić, I. i mnogi drugi pomoćni suradnici, od studenata do tek diplomiranih inžinjera agronomije, završili su najcjelovitiji pedološki projekt u Hrvatskoj – Osnovnu pedološku kartu Hrvatske u mjerilu 1:50.000. U tim istraživanjima temeljna razvrstavanja pojedinih tipova tala vršena su pomoću klasifikacija Škorića i suradnika iz 1973. i 1985. godine, dok su kao podloge poslužile stare topografske karte 1:50.000, prema Parizu. U Namjenskoj karti Republike Hrvatske, koja je izrađena u mjerilu 1:300.000, kod nas su prvi puta primijenjeni Geografski zemljišni informacijski sustav (GIZIS) s pedološkom kartom predočenom u Gauss-Krügerovoj projekciji. Primjena Geografsko i zemljišno informacijskih sustava vrlo često se koristi od 1996. godine na regionalnoj razini. Tako je do sada izrađeno šest GIZIS projekata u okviru županija. Prvi se odnosi na Zagrebačku županiju i grad Zagreb, a potom na Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Brodsko-posavsku, Sisačko-moslavačku i posljednju Karlovačku županiju. U bazi podataka uvršteni su svi profili iz OPK i drugih projekata koji su rađeni na tim područjima. Korištenje tih projekata temelji se na GIS tehnologiji pomoću ArcInfo i ArcView programa. Primjena novih metoda daljinske detekcije putem satelita, pojavljuje se prvenstveno u razvrstavanju zemljišnog pokrova (land cover), pa je primjena ERDAS i ILWIS programa, koji su plasirani u Hrvatskoj za te potrebe zauzela čvrste pozicije. Primjena Sveobuhvatnog sustava pozicioniranja (GPS) u pedologiji još je u početnim fazama ispitivanja i primjene. Sa spomenutom namjenskom kartom, zatim kartama i monografijom koji su u međuvremenu završili kolege šumari, Mayer i Martinović, 2000., ponovno je završeno jedno razdoblje u razvoju naše pedologije i posebice pedokartografije. Sada se okrećemo novim izazovima, koje predstavljaju svjetska i nacionalna digitalna baza podataka (SOTER) i nova svjetska referentna osnovica za tlo (WRB). Premda u tome iz objektivnih razloga kasnimo, nadamo se da ćemo i to uspješno savladati u suradnji s Međunarodnim referalnim informacijskim centrom za tlo iz Wageningena.

stanje; klasifikacija; kartografija; Hrvatska

nije evidentirano