hrvatski

Stanje strukture i mogućnosti prirodne obnove u cilju održanja potrajnosti šuma nacionalnih parkova i parkova prirode

Utjecaj čovjeka na prirodu postaje u negativnom smislu sve naglašeniji, a potreba njezine zaštite postaje sve više izražena. U većini zemalja svijeta ljudskom djelatnošću značajno je promijenjen prirodni sastav šuma. U Hrvatskoj, kao rijetko gdje u Europi, veći dio šuma zadržao je svoja prirodna obilježja. Istraživanjima su obuhvaćeni najznačajniji zaštićeni prirodni objekti u Hrvatskoj u kojima šumske zajednice imaju značajnu ulogu. Rad ukazuje na stanje i vrijednosti nekih strukturnih elemenata koji utječu na prirodnu obnovu najznačajnijih šumskih zajednica u N.P. "Risnjak", "Plitvička jezera", "Paklenica", "Mljet" i "Brijuni". Također je tijekom više godina praćena prirodna obnova po principima grupimičnog gospodarenja oplodnim sječama na malim površinama u šumi primorske bukve u Parku prirode "Učka". Temeljem izmjera stanja strukture te brojnosti i kvalitete mladog naraštaja bukve utvrđeno je kako princip obnove oplodnim sječama odgovara ovom šumskom ekosustavu. Obzirom kako se odjel nalazi u parku prirode, gdje šuma ima pored gospodarske i ostale funkcije, smatramo neophodnim primjenu ovakvog načina gospodarenja i obnove. Temeljem izmjera utvrđenog stanja strukture sastojina te brojnosti i kvalitete mladog naraštaja, utvrdili smo kako je mogućnost zadovoljavajuće prirodne obnove na istraživanim plohama u Nacionalnim parkovima upitna. Taj zaključak, uz slične spoznaje mnogih šumarskih znanstvenika, upućuje kako šumski ekosustavi Nacionalnih parkova radi svoje uloge, stabilnosti i potrajnosti, zahtijevaju drukčiji, aktivniji način zaštite.

nacionalni parkovi; zaštita; šumski ekosustavi; prirodna obnova; potrajnost

nije evidentirano