hrvatski

Utjecaj deficita robne razmjene s inozemstvom na kretanje javnoga duga Hrvatske u razdoblju 1994.-2003. godine

Mogućnosti ekonomske politike razlikuju se u zavisnosti od veličine nacionalnog tržišta. Mala zemlja kao što je to Hrvatska ima male mogućnosti vođenja autonomne ekonomske politike. Stoga se postavljaju dodatni zadaci kako bi se mogućnosti maksimalno iskoristile. Središnje mjesto pripada, s obzirom na visok stupanj otvorenosti nacionalne ekonomije, politici tečaja, s jedne strane, i, s druge strane, poreznom sustavu i poreznoj politici kao bitnim čimbenicima povećanja/smanjenja konkurentnosti nacionalne ekonomije. Izvozna orijentacija znači i ograničenje/šansu razvoju nacionalnoga gospodarstva. Fiksiranje tečaja nacionalne valute, za euro ili neku drugu referentnu valutu, znači da zemlja koja je to učinila može u kratkom roku i konkurentnim troškovima dinamizirati razinu privredne aktivnosti, prilagoditi svoj privredni sustav i voditi učinkovitu ekonomsku politiku. Drugim rječima, fiksiranje tečaja znači eurizaciju/dolarizaciju/itd. nacionalne ekonomije. Funkcioniranje procesa reprodukcije u Hrvatskoj zasniva se na rastu uvozne ovisnosti svih sektora. Fiksni tečaj kune bio je i u funkciji poreznih prihoda, što se vidi iz kretanja deficita robne razmjene s inozemstvom, kretanja poreznih prihoda, iako je, zbog potebe dinamiziranja privredne aktivnosti, trebalo biti obrnuto tj. rasti udio izravnih poreza i doprinosa. Stoga, fiksiranje tečaja kune do sada se nije pokazalo učinkovitim. Štoviše fiksni tečaj značajno je utjecao na destrukciju privredne strukture, pa je prema tome bio, kao što je i sada ograničenje privrednoga razvoja.

tečaj; trgovačka bilanca; porezi; potrošni porezni sustav; javni dug; inozemni dug

nije evidentirano