hrvatski

Pitanje određenja žrtava i stradalnika u Domovinskom ratu 1991.-1995. u Hrvatskoj

Potrebno je, prije početka istraživanja ljudskih gubitaka Hrvatske 1991.-1995. godine, problematizirati, moguće i odrediti žrtve i stradalnike u Domovinskom ratu. Pritom više nije sporno njihovo sadržajno određenje izraženo u razlikovanju žrtava (nevino stradalih) i stradalnika (onih koji su stradali kao pripadnici političkih, vojnih, pa i paravojnih i sl. organizacija i postrojbi). "Teškoće" nastaju tek pri njihovu cjelovitom određenju: tko, naime, u formalnom smislu čini žrtve i stradalnike u Domovinskom ratu 1991.-1995. u Hrvatskoj? Logično, nakon iskustva s istraživanjima koja su se odnosila na Drugi svjetski rat u nas, više se pritom ne poistovjećuju demografski s ljudskim gubicima, no javljaju se "nove teškoće", nastale prije svega zbog razlika u metodama i tehnikama popisa stanovništva nakon raspada bivše "druge" Jugoslavije, zbog čega, dijelom, popisi stanovništa iz 1991. i 2001. godine, i kada je riječ o Hrvatskoj, nisu posve uporabljivi, točnije usporedivi. Potom slijede i "zlouporabe" izražene u zanemarivanju dijela demografskih pokazatelja (pritom se netočno čini kao da se u demografskom pogledu gotovo ništa nije ni zbilo) i dijelova ranijeg stanovništva (koje je "nestalo", pa se, stoga, čini i da nije stradalo). Poseban problem, naposljetku, čine žrtve i stradalnici koji u trenutku stradanja nemaju definirano novo državljanstvo ili imaju dvojno, pa čak i višestruko državljanstvo novonastalih država na području bivše "druge" Jugoslavije. Bez razrješenja navedenih pitanja i problema teško je posve točno odrediti sve žrtve i stradalnike u Domovinskom ratu 1991.-1995. u Hrvatskoj, a još teže izbjeći moguće zlouporabe u interpretaciji ljudskih gubitaka Hrvatske u istom razdoblju.

Ljudski gubici, Žrtve i stradalnici, Domovinski rat, Hrvatska 1991.-1995

nije evidentirano