hrvatski

Otvara li demokracija mogućnost prestanka manipulacije stradalima? Primjer: razlike u utvrđivanju broja stradalih od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj

U radu se, na temelju razlika u utvrđivanju broja stradalih od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj, ukazuje na nastavak manipulacija sa stradalnicima i/ili žrtvama u nas, iako su se nakon uspostave demokratskog sustava u Hrvatskoj očekivale i promjene u području znanosti, minimalno one koje se, primjerice, odnose na izbjegavanje barem očevidinih falsifikata, neutemeljenih tvrdnji te idologijskih i političkih interpretacija pojedinih rezultata istraživanja. Sve gotovo do okončanja Domovinskog rata i nije, međutim, bilo većih manipulacija, no postupno se one ponovno javljaju te ponovno uvode i svojevoljne procjene, očevidno politički obojene, o broju stradalih od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj, primjerice one Vladimira žerjavića (1964.), Zdravka Dizdara i Milivoja Kujundžića (1995.) te Z. Dizdara i Mihaila Sobolevskog (1999.), sve veće i znatno veće od broja kojega sam utvrdio u svome doktorskom radu obranjenom 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: 2905 žrtava i/ili stradalika od četnika. Takve razlike nedvosmisleno ukazuju na daljnju potrebu promjena u području znanosti u nas. No, hoće li u tome demokratske promjene u Hrvatskoj uistinu i pripomoći?

Manipulacije u istraživanju ljudskih gubitaka, Stradali od četnika, Drugi svjetski rat, Hrvatska 1941.-1945.

nije evidentirano