hrvatski

Stanje strukture i mogućnost prirodne obnove čistih bukovih sastojina u šumskom rezervatu Medvjeđak

U radu se iznose rezultati istraživanja strukture te mogućnosti prirodne obnove čistih bukovih sastojina u sekundarnoj prašumi bukve u šumskom rezervatu "Medvjeđak". Istraživanja su obavljena u prirodnoj sastojini brdske bukove šume sa mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938). Postavljena je stalna pokusna ploha veličine 1 ha. Na plohi su sva stabla deblja od 7, 5 cm obrojčana te su mjereni osnovni taksacijski podaci (prsni promjeri, visine stabala i dužine debala) temeljem kojih su izračunati temeljni strukturni pokazatelji (broj stabala, temeljnica i volumen). U najhomogenijem dijelu plohe postavljena je podploha veličine 60x60 m. Svim stablima snimane su horizontalne projekcije krošanja temeljem kojih je izračunat zbroj projekcija krošanja po ha u apsolutnoj i relativnoj veličini, nezastrtost, srednja projekcija i srednji promjer krošnje. Izrađen je digitalno dinamički model projekcije krošanja i vertikalni profil sastojine. Zbog praćenja mogućnosti prirodne obnove na podplohi je snimana struktura i brojnost mladog naraštaja kao i sloja grmlja na površini od 360 m2 (tri pruge veličine 2x60 m) te razvrstana u visinsko-starosne razrede. Procjena oštećenosti krošanja obavljena je prema jedinstvenoj metodi propisanoj od Međunarodnog programa za procjenu i motrenje zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). Rezultati ukazuju na preveliku drvnu masu od 647, 38 m3, temeljnicu od 42, 67 m2 po ha nagomilanu na malom broju stabala (301) što je odraz prirodnog tijeka razvoja ovih sastojina. Brojnost, kvaliteta i vitalitet mladog naraštaja bukve, na promatranoj pokusnoj plohi od 3528 jedinki po hektaru ne osigurava daljnji razvoj očekivanog normalnog procesa prirodne obnove. Naime, većina pomlatka je u visinskom razredu do 30 cm (43%) i do 60 cm (39%) što čini 82% ukupnih jedinki, a zbog jake zastrtosti tla krošnjama od 96% upitnog je preživljenja. Nešto prisutniji mladi naraštaj gorskog javora te posebice grmlja ne ide u prilog prirodnoj obnovi bukve. Rezultati oštećenosti krošanja pokazuju kako je 1998. godine na plohi zabilježeno 5, 6% značajno oštećenih stabala (oštećenost veća od 25%), dok je takvih stabala u drugom motrenju (2003. godine) bilo tri puta više (17, 1%). Povećanje značajno oštećenih stabala u 2003. godini valja pripisati velikom udjelu stabala u trećem sloju koja su tijekom svog prirodnog razvoja izlučena u sastojini. Rezultati ukazuju kako kod procjene oštećenosti krošanja treba voditi računa o biološkom položaju stabala u sastojini te kako monitoring na ovakvim trajnim pokusnim plohama treba provoditi kontinuirano. U pedološkom smislu područje je nehomogeno jer je zastupljeno s više tipova tala. Tla su različitih proizvodnih sposobnosti što prvenstveno ovisi o njihovoj dubini, mehaničkome sastavu, opskrbljenosti hranjivima te sadržaju vlage u tlu. Najproizvodnija su tla u predjelu vrtača (luvisoli), zatim smeđa tla na vapnencima (kalkokambisoli) i na kraju crnice na vapnencima (kalkomelanosoli).

struktura sastojine; prirodna obnova; mladi naraštaj; zastrtost tla; oštećenost krošanja; tlo; bukva

nije evidentirano