Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Aktivna ili pasivna zaštita šuma - primjer nacionalni park "Risnjak" (CROSBI ID 514832)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Dubravac, Tomislav ; Vuletić, Dijana Aktivna ili pasivna zaštita šuma - primjer nacionalni park "Risnjak" // Zbornik sažetaka 8. hrvatskog biološkog kongresa / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka (ur.). Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2003. str. 394-395-x

Podaci o odgovornosti

Dubravac, Tomislav ; Vuletić, Dijana

hrvatski

Aktivna ili pasivna zaštita šuma - primjer nacionalni park "Risnjak"

Šume su najvrjedniji obnovljivi prirodni resurs i opće su dobro iznimnog interesa za Republiku Hrvatsku. U većini zemalja svijeta ljudskom djelatnošću značajno je promijenjen prirodni sastav šuma. Hrvatska je danas zapravo "otok" očuvanih prirodnih šuma velike biološke raznolikosti u Europi. U općem očuvanju prirode gdje je šuma najvažniji čimbenik, posebice kojih je temeljni fenomen šumski ekosustav, treba intenzivirati zaštitarsku, socijalnu i edukativnu ulogu šume te i dalje podržavati sve ekološke uloge (hidrološka, protuerozijska, vodozaštitna, klimatska, protuimisijska) primjenjujući sofisticirane postupke uzgajanja šuma. Rad ukazuje na stanje i vrijednosti nekih strukturnih elemenata koji utječu na prirodnu obnovu i opstojnost negospodarenih šuma na primjeru Nacionalnog parka "Risnjak". Primjenom digitalizacije izrađen je trodimenzionalni digitalni dinamički model i vertikalni profil sastojine s konkretnim mjerenim stablima na terenu. Model omogućuje računalno-digitalno praćenje promjena strukture sastojine, simuliranje istih i otvara nove mogućnosti u izučavanju strukture sastojina. Preveliki broj prezrelih stabala, potpuni izostanak mlađih stabala u najtanjim debljinskim stupnjevima, kao i manjak srednje debelih stabala jele, ukazuju na narušenost prirodne strukture. Prevelika zastrtost tla krošnjama od 88, 46%, uz nekvalitetan i zastarčen pomladak bukve u sloju grmlja, u konačnici je rezultirao izostankom prirodne obnove. Prepustiti ove sastojine isključivo prirodnom tijeku razvoja, potpuno eliminirajući gospodarske radnje ili opreznim radnjama potpomagati pozitivne prirodne procese uzgojnim zahvatima pomlađivanja i njege sastojina? Rezultati istraživanja ukazuju kako pasivni način zaštite dugoročno šteti razvoju ovih sastojina te kako ipak treba naći pravu mjeru u smislu aktivne i pasivne zaštite šuma nacionalnih parkova. Uvjet da se šumski ekosustavi na području Nacionalnih parkova održe u ravnoteži, a da pri tom fiziološki ne oslabe, zahtijevaju adekvatno gospodarenje. Samo tako ćemo očuvati temeljnu postavku šumarstva u smislu trajne samoobnovljivost (potrajnosti, održivog razvoja) ovih sastojina.

Nacionalni park

nije evidentirano

engleski

Active or Passive Forest Protection - Example of the National Park "Risnjak"

nije evidentirano

National park

nije evidentirano

Podaci o prilogu

394-395-x.

2003.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka 8. hrvatskog biološkog kongresa

Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka

Zagreb: Hrvatsko biološko društvo

Podaci o skupu

8. Hrvatski biološki kongres

predavanje

27.09.2003-02.10.2003

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Šumarstvo, Biotehnologija