hrvatski

Socijalni identitet u Hrvatskoj: Empirijska konstrukcija identitetskih dimenzija i relacija

U kontekstu svjetskih hegemonijskih procesa (globalizacija, ekologizacija i razvoj) pitanje identiteta pojedinca, socijalnih, religijskih, kulturnih i nacionalnih skupina ponovno postaje aktualno pitanje njihova održanja , ali i problem socijalnih znanosti, pa tako i sociologije. Rad je nastao u okviru projekta "Modernizacija i identitet hrvatskog društva". Izložit će se dio rezultata empirijskog istraživanja provedenoga 2004. godine na reprezentativnom uzorku stanovnika Hrvatske (N=1202). U obradi rezultata primijenjene su tehnike univarijatne i multivarijatne statistike. Identitet je shvaćan dimenzionalno i relacijski. Identitet se može razumjeti kao relacijski odnos bitnih obilježja koje karakteriziraju pojedince, skupine, društva. Glavne identitetske relacije tvori pet odnosa pojedinca: odnos prema sebi, drugome, prirodi, svijetu i Bogu. Referirat će se samo tri relacije: odnos prema drugima, prirodi, i Bogu. U teorijskom pogledu pošlo se od teze da je socijalni identitet kompleksna tvorevina koja se može utvrđivati objektivno (putem indikatora) i subjektivno (putem percepcije). U ovom radu riječ je o istraživanju percepcije identiteta utvrđivanjem stupnja osobne važnosti osjećaja pripadnosti u spomenutim trima relacijama (drugima, prirodi, Bogu). Operacionalizirana su četiri aspekta, odnosno dimenzije identiteta: kulturna, teritorijalna, socijalne u užem smislu i rodno-generacijska, koje su oblikovane u 24 (21) čestice. Ispitanici su procjenjivali važnost (osjećaja) njihove pripadnosti nekoj socijalnoj skupini, vezanost uz teritorij ili obilježje, na peterostupanjskoj skali od "izrazito nevažno" do "izrazito važno". Faktorskom analizom pod komponentnim modelom uz GK kriterij redukcije dimenzionalnosti utvrđeno je pet faktora (dimenzija). Pošlo se od hipoteze da su utvrđene identitetske dimenzije povezane sa nekim drugim dimenzijama relacijskog odnosa, također statistički utvrđenim na posebnim instrumentima, kao što su: odnos prema regionalnoj, vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, socijalnoekološke i religijske orijentacije. Glede odnosa sociodemografskih obilježja identitetskih dimenzija daje se sumaran pregled njihovih povezanosti kao identitetski "profil" hrvatskog društva.

hrvatsko društvo; jezik; nacija; socijalni identitet; religija; tradicija; socijalnoekološke orijentacije

nije evidentirano