hrvatski

Metode vrednovanja cjelovitog učinka turističko-rekreativnih usluga šuma za otok Korčulu kao pilot objekt.

Nematerijalne usluge šuma glavni su nosioci vrijednosti šuma, a u ovom radu promatrane su kao sastavnice ukupne gospodarske vrijednosti (TEV). Upotrebom domaćih nedavno razvijenih metoda individualnim uslugama su pripisane vrijednosti u skladu sa strukturom TEV-a: ekološkim i zdravstvenim uslugama - upotrebna nezamijećena vrijednost ; krajobraznim - neupotrebna egzistencijska vrijednost, turističkim i rekreacijskim - primarna upotrebna i opcijska vrijednost. Monetarno vrednovanje pojedinih usluga učinjeno je kontigentnom metodom na temelju podataka o spremnosti pojedinaca za plaćanjem unapređenja i očuvanja postojećeg javnog dobra. Podaci su prikupljeni anketiranjem korisnika (turista). Za područje istraživanja odabran je otok Korčula kao jedan od najpošumljenijih srednjodalmatinskih otoka na Jadranu koji je i poznato turističko odredište s značajnim i dobro razvijenim smještajnim kapacitetima. U radu su cjelovito vrednovane sve nematerijalne usluge šuma i pritisci pokretnih i nepokretnih onečišćivača te mogućih korisnika šumskog prostora u turističke i rekreacijske svrhe. To je učinjeno kombiniranjem više vrsta metoda. Nematerijalne usluge šuma vrednovane su domaćim metodama, a rezultat vrednovanja je broj bodova za pojedinu uslugu ili ukupno, izražen kao indeks povoljnosti u odnosu na najveći mogući broj bodova. Pritisci su promatrani kroz količinu i vrstu emisija pokretnih i nepokretnih onečišćivaća i mogući broj korisnika. Ukupno postignuti broj bodova za sve šume u daljnjem obračunu se koristi kao jedan od elemenata posrednog određivanja monetarne vrijednosti turističkih i rekreacijskih usluga šuma. Bodovi postignuti samo za turističke i rekreacijske usluge šuma izraženi kao povoljnost ulazni su podatak za prilagođeni Model kvantitativnog vrednovanja turističkih pritisaka na šume, odnosno za određivanje mogućeg broja turističkih posjeta šumi. Drugi ulaz ovog modela su smještajni kapaciteti i stupanj njihovog iskorištenja. Podaci prikupljeni anketiranjem tijekom dviju turističkih sezona korišteni su za monetarno vrednovanje ukupnih nematerijalnih usluga šuma. Iz dobivenih odgovora se zaključuje kako su ispitanici vrednovali ukupne usluge svih šuma, a ne samo turističke i rekreacijske. Svoju spremnost za plaćanjem definiranih aktinosti su iskazali prosječno upisanim iznosom od 1, 58 % ili 3, 16 kn. Množenjem ovog iznosa sa prosječno ostvarenim brojem noćenja (750.000 noćenja godišnje) izračunat je iznos ukupne monetarne vrijednosti od 2 370.000 kn godišnje ili 237 kn/ha/god. Kako bi se izračunala vrijednost jednog boda taj iznos je podijeljen sa ukupnom količinom ostvarenih bodova odnosno Ukupnom bodovnom vrijednosti koja za sve šume otoka iznosi 7 354.718 bodova ili 735 bodova/ha. Definiranje vrijednosti stvarne ponude turističko rekreacijskih usluga šuma učinjeno je izravno množenjem ostvarenih bodova i vrijednosti jednog boda. Dobivene su slijedeće vrijednosti 367.736 kn godišnje ili 37 kn/ha/god. Prema strukturi TEV-a za turističke i rekreacijske usluge se vrednuje i opcijska vrijednost, a dobiveni iznos je 652.500 kn godišnje ili 65 kn/ha/god. Iz navednog slijedi ukupna vrijednost turističkih i rekreacijskih usluga šuma od 1 030.236 kn godišnje ili 103 kn/ha/god. Disekonomije izražene kroz vrijednost šteta od emisija pokretnih i nepokretnih onečišćivača iznose 1, 95 kn po noćenju odnosno 1 461.112 kn godišnje ili 146 kn/ha godišnje, čemu treba dodati dio pritisaka od direktnog korištenja šuma u navedene svrhe izraženih kroz mogući broj posjetitelja po jedinici površine od 0, 9 posjeta po hektaru dnevno. Iz navedenog je razvidno da su za promatrano stanje ekonomije veće od disekonomija za 1, 21 kn po noćenju. Odnosno, kada bi se počelo s naplaćivanjem ekoloških i socijalnih usluga šuma dobivena vrijednost bi pokrila utvrđene štete i osigurala dio sredstava za prenamjenu prostora šume u turističke i rekreacijske svrhe. Temeljem utvrđenih povoljnosti šuma za zadovoljavanjem pojedinih usluga i iskazanih sklonosti turista za boravkom u šumi i obavljanjem različitih aktivnosti izrađeno je više prijedloga prenamjene odabranih šumskih predjela u turističke i rekreacijske svrhe. Zaključuje se da kombiniranje metoda daje prihvatljive rezultate koji ukazuju na potrebu promjene pristupa u gospodarenju mediteranskim šumskih ekosustavima, te na nove mogućnosti ostvarivanja prihoda za šumovlasnika kroz različite vidove korištenja šumskih prostora u turističke i rekreacijske svrhe.

Metode vrednovanja nematerijalnih usluga šuma; turistička i rekreacijska usluga šuma; kontigentno vrednovanja; bodovno i monetarno vrednovanje; procjene turističkih i rekreacijskih pritisaka na šume

nije evidentirano