hrvatski

HZA – Kardiovaskularni rizični čimbenici starijih osoba po županijama (regijama) Hrvatske

Kako se implikacije ubrzanog starenja hrvatskog pučanstva odražavaju na zadovoljenje njihovih zdravstvenih potreba od osobitog značenja su gerontološki pokazatelji o najučestalijem morbiditetu i mortalitetu gerijatrijskih bolesnika oboljelih od skupine kardiovaskularnih bolesti a koje su u pravilu preventabilne bolesti. U Hrvatskoj vodeći uzrok hospitalizacija gerijatrijskih bolesnika su bolesti cirkulacijskog sustava sa udjelom od 51, 43% u ukupno hospitaliziranih 78996 bolesnika u toj skupini bolesti (2004. g.). Fokusirana analiza vodećeg uzroka smrti gerijatrijskih bolesnika od akutnog infarkta miokarda u ukupno umrlih starijih od 65 od bolesti cirkulacijskog sustava po regijama Hrvatske (2004.g.) ukazuje na njihov ujednačeni udio od 15, 86% u središnjoj regiji, 13, 03% u zapadnoj regiji, 14, 66% u gradu Zagrebu, 12, 63% u sjevernoj regiji, 14, 33% u južnoj regiji te u istočnoj regiji 14, 29%. Koliko je značenje primjene Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude poglavito oboljele od kardiovaskularnih bolesti ukazuju upravo gerontološki pokazatelji provedbe "CroCan" istraživačkog projekta (Health Systems Projects IBRD Loan 4513-0 HR) kojim je ispitano 2952 starijih od 65 godina u ukupno 9070 ispitanika u 2003.g. putem Hrvatske zdravstvene ankete. U ukupno ispitanih 65 i više godišnjaka (N=2952) po spolnoj diferencijaciji utvrđen je udio od 68, 36% žena starijih od 65 godina, dok je muških ispitanika 31, 64%. Taj omjer spolne diferencijacije gerijatrijskih ispitanika gotovo identično odgovara ukupnom udjelu hrvatskog starijeg pučanstva od 15, 62% tako i udjelu starijih žena od 12, 41% i starijih muškaraca od 18, 61%. Takav ujednačeni trend slijedi po svim regijama Hrvatske. Na odabiru upita o kvaliteti življenja najveći udio, od 25, 4% osoba starijih od 65 godina, odgovorio je srednjom ocjenom zadovoljstva (oc. 6), između definiranih varijabli nimalo zadovoljan (oc. 1) i potpuno zadovoljan (oc. 11) . Interesantni su gerontološki pokazatelji koji za iste ispitanike starije od 65 godina ukazuju na kardiovaskularne rizične čimbenike u odnosu na njihovu sadašnju fizičku aktivnost u trajanju od 30 minuta kojom se umjereno oznoje ili zadišu gdje se udio od 23, 5% starijih od 65 godina izjašnjava kako je to svakodnevna pojava, dok čak zabrinjavajući udio od 41 % iskazuje kako uopće nije fizički aktivno. Koliko su puta stariji ispitanici posjetili izabranog liječnika obiteljske medicine u proteklih godinu dana interesantni su rezultati kojima 12, 6% starijih osoba uopće nije posjetilo liječnika obiteljske medicine u proteklih godinu dana, 16, 5% ga je posjetilo jedan do dva puta, 15, 6% ga je posjetilo tri do četiri puta, te 22, 7% ga je posjetilo pet do deset puta. Izabranog liječnika obiteljske medicine ima 99, 94%. Odabir navedenog upućuje na primjenu prioritetnog gerontološkog javnozdravstvenog programa praćenja i evaluacije utvrđenih zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti hrvatskog starijeg pučanstva. To je osnova za izradbu gerontoloških normi i algoritama u cilju definiranja primjerenog Programa programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije u sprječavanju kardiovaskularnih rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja.

stariji ispitanici ; CroCan projekt ; HZA ; kardiovaskularni rizični čimbenici za starije

nije evidentirano