hrvatski

Smjernice za zaštitu zdravlja starijih ljudi 1999

U Starogradskoj vjećnici u Zagrebu, 18. listopada 1999. godine predstavljena je knjiga "Smjernice za zaštitu zdravlja starijih ljudi 1999". Knjigu su predstavili prof.dr. Katica Ivanišević, predsjednica Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora, prof.dr. Branko Richter, podpredsjednik Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i recenzent knjige, prof.dr. Ivan Vodopija, predsjednik Nacionalnog zdravstvenog vijeća Ministarstva zdravstva i član uređivačkog odbora knjige, glavni urednici prim.dr. Spomenka Tomek-Roksandić i prof.dr. Antun Budak, o knjizi je govorio i akademik prof.dr.sc. Ivo Padovan, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga je izašla iz tiska u Međunarodnoj godini starijih ljudi koju su proglasili Ujedinjeni narodi, a pruža smjernice za provođeje zdravstvene skrbi starijih ljudi u Hrvatskoj, prema međunarodnim gerontološkim deklaracijama, Hrvatskom zakonodavstvu o zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, znanstveno-stručnim spoznajama, te praktičnim gerontološkim iskustvima prikupljenim u Hrvatskoj i nekim Europskim državama. U njoj je sudjelovalo 79 uglednih znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Švicarske i Bosne i Hercegovine sa 47 stručno-znanstvenih radova pisanim jasnim i stručno razumljivim slijedom od uvodnih pripomena, tematskih znanstvenih cjelina do sažetih posterskih prikaza i ilustracija, te fotografija u boji koje posebno obogaćuju knjigu u njezinoj ljepoti i preglednosti. Knjiga je temeljena na izlaganjima sa održane vrlo prestižne II. međunarodne konferencije o zaštiti zdravlja starih ljudi održane u Lovranu 1998. godine. Obimno znanstveno gradivo prikazano u knjizi moglo bi se svrstati u osam tematskih cjelina, iako glavni urednici nisu željeli da ga razgraniče u kruta zasebna poglavlja zbog integralnog pristupa u zaštiti zdravlja starih ljudi. Kao vodeću misao urednici istiću da stariji ljudi ne doživljavaju sebe kao odvojenu skupinu već kao sastavni dio zajednice u kojoj žive i koju su kroz svoj životni i radni vijek izgrađivali, a koju svojim aktivnim doprinosom i dalje mogu razvijati. Zajednica bez sveobuhvatnog međugeneracijskog odnosa ne može rješavati složena pitanja koja nameće pojava svebrojnije dobne skupine starijih ljudi čiji će udio u nastupajućem stoljeću iznositi 17%. To je posebno istaknuto i u uvodnom članku o javnozdravstvenom pristupu u zaštiti zdravlja starijih ljudi gdje se autorica zalaže za provedbu integralnog Programa zaštite zdravlja starijih ljudi. Zbog toga prva tematska cjelina ukazuje, upozorava i daje upute za značenje djelatnosti primarne zdravstvene skrbi glavnog nosilaca zaštite zdravlja starijih ljudi. Autori naglašavaju specifičnosti u gerontološkoj farmakoterapiji, gdje autor posebnu pozornost daje zdravstvenim uputama u cilju racionalne farmakoterapije, kao i u specifičnom zdravstvenom pristupu gerijatrijskom pacijentu zalažući se istovremeno za provođenje programa preventivnih zdravstvenih mjera čija bi primjena u znatnoj mjeri mogla utjecati na smanjenje pobola, kao i na smanjenje funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi. Date su upute i o prednostima kućnog liječenja, njege i rehabilitacije starog bolesnika u njegovom domu, kao i u domu umirovljenika, ali i u okviru hospicijske skrbi u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. Druga skupina radova raspravlja o važnosti fizičke i psihičke pripremljenosti, kako pojedinca, tako i njegove bliže okoline u prihvaćanju starenja i starosti sa svim njegovim popratnim posljedicama. Tjelesne i intelektualne aktivnosti starog čovjeka moraju biti očuvane što je duže moguće, a to osigurava primjena preventivnih zdravstvenih mjera kroz osobnu gerontoprofilaksu, kao i date upute koje su jasno vidljive iz Programa zdravsvenih mjera i postupaka za stare ljude. Objašnjene su i potrebe i mogućnosti razvoja novih modela cjelovite skrbi za starije ljude u Hrvatskoj pri čemu se naglašava da će u razvoju izvaninstitucionalne zaštite starih i dalje važnu ulogu imati vladine organizacije ali uz jaču i sve obuhvatniju potporu nevladinih i crkvenih organizacija. Za ovakav pristup pojavi starenja i starosti moraju se educirati i cjelokupna populacija, ali prvenstveno zdravstveni i socijalni djelatnici kroz sustavni razrađeni program od dodiplomskog, poslijediplomskog i trajnog edukacijskog sustava svih stručnjaka koji se bave zaštitom zdravlja starijih ljudi, a što je sadržano u trećoj skupini znanstvenih radova knjige. Zanimljiva analiza starenja čovječanstva prema paleontološkim nalazima i ranim povijesnim podacima pregledno su prikazana u četvrtoj skupini radova, kao i povijesni stavovi društva prema starim ljudima u Hrvatskoj od srednjega vijeka do početka 20 stoljeća. Tako se dolazi do aktualne sadašnje djelatnosti nevladinih organizacija i crkvenih pokreta u socijalno-medicinskoj skrbi za stare nemoćne i bolesne ljude. Posebno su interesantni rezultati analitičkih istraživačkih studija o problemima umirovljenika na području grada Zagreba, kao i iskazani rezultati zdravstvenih potreba umirovljenih doktora medicine iz Hrvatske. Prikazana je i relativno nova znanstveno-primjenjena disciplina gerontehnologija koja se bavi istraživanjem i razvojem razuličitih tehnika i proizvoda zasnovanim na znanstvenim spoznajama o procesu starenja, a omogućuje poboljšanje zdravlja i kvalitetnije življenje starih ljudi. Peto područje je vrlo sustavno obradilo medicinske aspekte starenja, gdje se proces starenja analizira od molekularne razine, kroz patološke procese u pojedinim tkivima, organima i organskim sustavima koji su najviše zahvaćeni, a to su kardiovaskularni, respiratorni i osteo-muskularni. Posebna je pozornost posvećena ozljedama i kirurškim zahvatima, te psihoterapiji kod starijih ljudi. U sustavnom opsežnom prikazu preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude date su i upute o pravilnoj prehrani za starije ljude, te o prirodnim ljekovitim činiteljima za stariju populaciju. Budući da je starije pučanstvo posebno podložno rizičnim čimbenicima za zdravlje neophodno je potrebno utvrditi, pratiti i proučavati zdravstvene potrebe starijih ljudi, kao jedan od uvjeta da zaštita zdravlja bude što djelotvornija i racionalnija u unapređenju zdravlja i očuvanju funkcionalne sposobnosti starih ljudi. Zbog toga autorica Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi detaljno razrađuje 12 uputa i preporuka za realizaciju zdravstvenih mjera i postupaka koje osiguravaju ne samo kvalitetni obligirajući zdravstveni minimum, nego istovremeno moguću zdravstvenu zaštitu osoba starije životne dobi, u cilju osiguranja aktivnog zdravog starenja. Zdravom starenju posvećeno je interesantno izlaganje ulogom aktivnog starog čovjeka, kao i o individualnom postupnom umirovljenju starijih ljudi. Ova se je knjiga pojavila u pravi čas. Ona doista predstavlja i daje jasne smjernice prvenstveno zdravstvenim djelatnicima kao i svim drugim stručnjacima koji skrbe o zaštiti zdravlja starih ljudi, poglavito je koristan priručnik za liječnike opće medicine, kao i za liječnike raznih specijalnosti. U perspektivi razvoja upravo sustavnog planiranja i programiranja zdravstvene zaštite starih ljudi kada troškovi te zaštite imaju tendenciju ubrzanog rasta, a poznavajući demografske pokazatelje zastupljenosti starog pučanstva u Hrvatskoj, stručno-znanstveni doprinos ove knjige je u osiguranju kontinuirane gerontološke edukacije stručnjaka koji se bave zaštitom zdravlja starih ljudi, jer na taj način ta zdravstvena zaštita postaje primjerenija u odnosu na zdravstvene potrebe bolesnih starih ljudi.

smjernice

nije evidentirano