hrvatski

Topljivost kisika u fermentacijskim medijima

Brzina međufaznog prijenosa kisika iz plinske u kapljevitu fazu (fermentacijski medij), kod većine biotehnoloških procesa u industrijskom mjerilu, je limitirajući faktor. U svrhu pouzdane procjene koeficijenata međufaznog prijenosa kisika (kLa), aeracijskog kapaciteta bioreaktora (Ro) i iskorištenja aeracijskog sustava, potrebno je odrediti topljivost kisika u kapljevitoj fazi. Topljivost kisika u kapljevini opisuje Henry-ev zakon, p=Hc*, gdje je p - parcijalni tlak plina u ravnoteži s kapljevinom, H - Henry-eva konstanta i c* - ravnotežna koncentracija plina u kapljevitoj fazi. Uz pretpostavku da se plin ponaša kao idealni i valjanosti Henry-eva zakona, jedan od načina izražavanja toplivosti plina u kapljevini je preko Bunsen-ova koeficijenta a. Ovisnost topljivosti plinova u kapljevini o sastavu otopljenih tvari (neelektrolita) se opisuje empirijskim modelom prema Sechen-u. U ovom su radu prikazani rezultati određivanja topljivosti kisika fizikalnom metodom zasićenja za vodene otopine D-sorbitola koncentracije do 660 g/dm3 i L-sorboze 600 g/dm3 šri temperaturi 30,0 C. Analizom eksperimentalnih podataka procijenjene su približne vrijednosti specifične konstante K za D-sorbitol 6,98 10-4 dm3/g i za L-sorbozu 5,78 10-4 dm3/g. Uspoređene su vrijednosti topljivosti kisika koje su procijenjene Sechen-ovim modelom i onih koje su izmjerene u otopini iz stvarnog procesa pretvorbe D-sorbitola u L-sorbozu. Dobiveno je dobro slaganje procijenjenih i eksperimentalnih vrijednosti topljivosti kisika u promatranom sustavu.

fermentacijski medij; topljivost kisika; Sechenov empirijski model; fizikalna metoda zasićenja

nije evidentirano