hrvatski

Pula u XVII. i XVIII. stoljeću: društvene, demografske i etničke promjene

Istraživanje povijesti Pule u XVII. i XVIII. stoljeću zamišljeno je kao novi doprinos dosadašnjim spoznajama o društvenim, demografskim i etničkim promjenama u 200 godina gospodarskih i populacijskih kriza grada, opadanja njegovog stanovništva i urbane degradacije. Premda je kao stara rimska kolonija i municipij sačuvala status grada, Pula se - u tijeku gospodarskih i populacijskih kriza od XVI. do XVIII. stoljeća - mogla održati kao urbano središte jedino neprestanim useljavanjem seoskog stanovništva sa svojeg agera, s istarskog područja i migracijskim strujanjima iz udaljenih krajeva jadranskog akvatorija i Sredozemlja, pretežito pod vlašću Mletačke Republike. Uz mletački je element osobito snažno bilo useljavanje Hrvata, premda je etnički sastav ostajao heterogen: u gradu su se naseljavali kolonisti i dobjeglice iz Furlanije, Veneta, istarskih sela, Kvarnerskih otoka i Primorja, iz Dalmacije, Boke kotorske, Albanije, Levanta, Moreje, Cipra, Krete ... Neke od ovih migracija bile su prolazne, a neke su završavale trajnim nastanjivanjem, pa se mogu pratiti i faze postupne akulturacije i asimilacije. Problematika društvene strukture i etničkog sastava grada Pule dokumentirana je na temelju dosadašnjih radova i objelodanjene građe, no u prvome redu na novim arhivskim istraživanjima, a posebice sustavnom i detaljnom obradom matičnih knjiga, pohranjenih u Državnom arhivu u Pazinu.

Pula; XVII. i XVIII. stoljeće

nije evidentirano