hrvatski

Migracije komaraca iz područja Kopačkoga rita

U ovom radu prikazane su mogućnosti korištenja geoinformacijskih tehnologija u svrhu istraživanja migracija komaraca, a za potrebe izrade i provedbe programa kontrole komaraca na razini grada ili općine. Glavni cilj rada bio je istražiti koliko su sustavna kretanja komaraca iz područja Kopačkoga rita na područje grada Osijeka i koji faktori utječu na migracije poplavnih vrsta komaraca. Dana 27. travnja 2004. iz južnoga dijela Kopačkoga rita pušteno je oko 50 000 odraslih komaraca vrsta Aedes vexans, Ochlerotatus sticticus i Ochlerotatus caspius, prethodno markiranih fluorescentnim prahom. U razdoblju od 29. travnja do 09. svibnja 2004. godine metodom "capture-mark-release-recapture" obavljeno je uzorkovanje komaraca na 40 postaja (duljina kvadranta u mreži uzorkovanja iznosila je približno 2 km). Četrdeset CDC-klopki uz CO2 kao atraktant, postavljeno je na ukupnoj površini grada Osijeka (177, 3 km2). Klopke su raspoređene na udaljenosti od 1 km do 16, 7 km od mjesta puštanja komaraca. Ukupno je uhvaćen i analiziran 582 471 komarac. Maksimalan broj komaraca u klopkama zabilježen je na postajama istočnoga dijela grada. Val rasprostranjenja na gotovo svim postajama dogodio se između šestoga i osmoga dana uzorkovanja, odnosno od 04. do 06. svibnja 2004. godine. Markirani komarci pronađeni su na 12 postaja koje su bile raspoređene na udaljenosti od 1 km do 11, 7 km od mjesta legla. Postotak ponovno uhvaćenih komaraca iznosio je 0, 044% (54% Oc. sticticus, 32% Ae. vexans i 14% Oc. caspius) od čega je 95% uhvaćeno u prvih sedam dana uzorkovanja. Vrijednosti uzoraka interpolirane su korištenjem "obične kriging" metode u GIS-paketu ILWIS. Rezultati interpolacije vizualizirani su i analizirani za prosječan broj komaraca i glavne smjerove migracija. Brzina vjetra imala je veliki utjecaj na disperziju komaraca i njihovu brojnost u klopkama, što potvrđuje visoki stupanj korelacije, r = 0, 82.

migracije; disperzija; poplavni komarci;

nije evidentirano