hrvatski

Proglašeni dobitnici Nobelove nagrade za kemiju za 2005. godinu

Amerikanci Robert Grubbs i Richard Schrock, te Francuz Yves Chauvin dobili su Nobelovu nagradu za kemiju u 2005. godini. 63-godišnji Robert Grubbs profesor je kemije na California Institute of Technology (Caltech) u Pasadeni, 60-godišnji Richard Schrock profesor je kemije na Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Cambridgeu, a 74-godišnji Yves Chauvin direktor je Instituta Français du Pétrole (IFP) u Rueil-Malmaisonu. Nagrađeni su za sintezu molekula s ciljem proizvodnje jeftinijih i čišćih lijekova i kemikalija za borbu protiv opasnih bolesti. Ovogodišnji Nobelovi laureati razvili su metatezu na način koji će je pretvoriti u jednu od najkorisnijih reakcija u organskoj kemiji. Riječ metateza znači 'promjena mjesta'. U reakcijama metateze kidaju se i stvaraju dvostruke veze između atoma ugljika tako da skupine atoma mijenjaju mjesta. To se događa uz pomoć posebnih katalitičkih molekula. Godine 1971. Yves Chauvin teorijski je objasnio kako metateza funkcionira i koji tipovi spojeva metala djeluju kao katalizatori u tom procesu. Tim je stvorio ''recept'', nakon čega je trebalo razviti katalizatore. Richard Schrock prvi je 1990. godine proizveo djelotvorni metalni spoj katalizator metateze. Dvije godine kasnije Robert Grubbs razvio je još bolji katalizator, stabilan na zraku, koji se danas široko primjenjuje, uglavnom u razvoju lijekova i plastičnih materijala, a osim velikog komercijalnog potencijala u farmacetskoj i prehrambenoj industriji te biotehnologiji, koristi se i u razvoju revolucionarnih polimera. Metateza pruža fantastične mogućnosti stvaranja mnogih novih molekula, primjerice u proizvodnji lijekova. Organske tvari sadrže kemijski element ugljik, čiji su spojevi temelj života na Zemlji. Oni se, međutim, mogu napraviti i na umjetan način, organskom sintezom. Dobitnici Nobelove nagrade zaslužni su za metode sinteze koje su djelotvornije, jednostavnije i prihvatljive za okoliš. Time su učinili veliki korak naprijed u razvoju "zelene kemije", smanjujući količinu potencijalno opasnog otpada. Metateza je primjer kako se jedna od temeljnih znanstvenih disciplina može upotrijebiti za dobrobit čovjeka, društva i okoliša. Kraljevska švedska akademija znanosti nagradila je znanstvenike s 10 milijuna kruna (oko osam milijuna kuna) za rad na metatezi, procesu u kojem "molekule plešu i mijenjaju partnere" (Slika 1) kako bi stvorile nove molekule. Akademija je priopćila kako otkrića trojice nagrađenih znanstvenika označavaju temelj za istraživanja koja bi mogla dovesti do stvaranja lijekova za bolesti poput Alzheimerove, Downovog sindroma, AIDS-a i raka.

metode sinteze metateze

nije evidentirano