hrvatski

Vanjske migracije znanstvenika

Problematika međunarodne (e)migracije znanstvenika temelji svoju tematsku relevantnost u činjenici da je u suvremenosti riječ o najdrastičnijem vidu brain draina, s dubokim direktnim i indirektnim ekonomskim i društvenim posljedicama po zemlju emigracije, te, stoga što subjektivni motivi emigracije u pravilu objektivno ukazuju na nedostatke i pobuđuju na preispitivanje određenog društvenog i/ili profesionalnog (pod)sustava. Prvi dio disertacije ukazuje na brojne metodološke mogućnosti i ograničenja izučavanja, te teorijske interpretacije i osobitosti brain draina, odnosno međunarodnih migracija znanstvenika u različitim vremenskim i geo-političkim okruženjima. Prikazana je svojevrsna povijesna tipologija migracija znanstvenika u širem kontekstu međunarodnih migracija, kao i tipologija samih znanstvenika migranata (geneza od "učenjaka" do profesionalaca). Drugi dio disertacije o činiocima vanjskih migracija znanstvenika temelji se na empirijskim podacima istraživanja hrvatske znanstveničke emigracije te domicilnog znanstveničkog korpusa i njegovih namjera vezanih uz mogućnost, odnosno vjerojatnost trajnog odlaska iz zemlje. Zaključni sažetak donosi presjek svih prethodnih razmatranja teorije i rezultata empirijskih istraživanja, te sintezu spoznaje o specifičnostima uloge i položaja znanstvene inteligencije u civilizacijskom trenutku koji obilježava određenu društvenu sredinu i pripadajući joj znanstveni (pod)sustav.

vanjske migracije; znanstveničke migracije; potencijalni odljev znanstvenika

nije evidentirano