hrvatski

Prostorna raspodjela srednje godišnje temperature zraka i količine oborine u Hrvatskoj

Klimatske karte srednje godišnje temperature zraka i količine oborine temelje se na podacima normalnog razdoblja 1961-1990. Za izradu karte srednje godišnje temperature zraka korišteni su podaci glavnih i klimatoloških postaja, a za kartu srednjih godišnjih količina oborine i podaci s kišomjernih postaja, te totalizatora. Zbog korekcija na graničnim područjima uključeni su i podaci susjednih država. Karte prostorne raspodjele srednje godišnje temperature zraka i količine oborine dobivene su metodom linearne regresije uvažavajući ovisnost meteoroloških parametara o geografskim koordinatama, udaljenosti od mora i nadmorskoj visini. Odstupanja od izmjerenih vrijednosti na meteorološkim postajama su interpolirana na cijelo područje i dodana početnom polju dobivenom regresijskim modelom. Srednja godišnja temperatura zraka na području Hrvatske kreće se od 3°C do 17°C. U Primorju se srednja godišnja temperatura zraka kreće od 13°C na zapadnoj obali Istre do 17°C uz obalu južnog Jadrana. Na dinarskom planinskom području se srednja godišnja temperatura zraka kreće u granicama 3-13°C. Srednje godišnje temperature zraka u Lici su između 5 i 9°C, a u Gorskom kotaru od 3 do 11°C. U ravničarskom području sjeverne Hrvatske srednja godišnja temperatura zraka je do 11°C. Na vodnim područjima sliva Save, Drave i Dunava godišnja količina oborine kreće se od 600 mm u istočnoj Slavoniji do 2000 mm uz granicu s vodnim područjem primorsko-istarskih slivova. U vodnom području primorsko-istarskih slivova godišnje količine oborine su najmanje na otocima i zapadnoj obali Istre (800 mm), a najveće na Velebitu (3500 mm) i u Gorskom kotaru gdje postižu vrijednost i preko 3500 mm. U vodnom području dalmatinskih slivova godišnja količina oborine raste od 300 mm na najudaljenijim otocima do 3500 mm na obroncima konavoskog polja.

klimatološke karte; temperatura zraka; oborina; prostorna raspodjela

nije evidentirano