Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Petrić Panarchia i novoplatonizam (CROSBI ID 82578)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Banić-Pajnić, Erna Petrić Panarchia i novoplatonizam // Filozofska istraživanja, 1-2 (1999), 72-73; 89-96-x

Podaci o odgovornosti

Banić-Pajnić, Erna

hrvatski

Petrić Panarchia i novoplatonizam

"Panarchia" je po mnogočemu najzanimljiviji dio Petrićeve "Nove filozofije o sve-općem" Jedna od stvari koje intrigiraju u tom dijelu NSF jest činjenica da Petrić u sadržaju cijele knjige nenajavljenu raspravu "o najvišem Trojstvu" ("De summa Trinitate ac divinitate") uvrštava u svoju raspravu o počelu, što je provodi u posve novoplatopničkom duhu. Odgovor na pitanje o motivima takva poduhvata nalazimo djelomično u predgovoru "Nove filozofije", gdje Petrić izričito iskazuje svoje nastojanje oko "obnove vjerovanja" , što je po njemu moguće provesti jedino pomoću filozofije. Kako se radi o "obnovi vjere", to može biti samo jedna "pia phiolosophia", dakle "pobožna filozofija", a upravo tako označava on i svoju vlastitu filozofiju. Rješenje ključnog problema te filozofije, u biti platoničko/novoplatoničkim filozofiranjem posredovanog problema odnosa Jednog - počela (koje Petrić izričito imenuje i Bogom) i onoga što je po počelu (sve-ukupnost) nalazi Petrić u trojakoj strukturiranosti Jednog - počela. Kršćanski nauk o Trojstvu, odnosno kršćansko tumačenje odnosa osoba Trojstva biva onda interpretirano u okviru rasprave o trojednom počelu kao jedno moguće rješenje gore naznačenog filozofijskog problema, pri čemu ta interpretacija koncepcije Trojstva biva uvedena kaldejsko-hermetičkim spekulacijama koje on nalazi u temelju tradicije "piae philosophiae" Takvo viđenje kršćanskog nauka, u kojem se iz njega gubi sve jednokratno, no čime on ujedno postaje razumski dokučivim, otvara pitanje motiva Petrićeva posezanja za tradicijom "piae philosophiae" (u biti gnostičkih spisa kaldejsko - hermetičke tradicije), ali ujedno i pitanje koliko je onda njegova filozofija uistinu jedna "pobožna filozofija". U tekstu se naznačuje kako posezanje za tom tradicijom u Petrića nije samo formalno te upućuje na mjesta iz kojih jasno proizlazi da je Petrićevu filozofiju doista moguće vidjeti i kao jednu "pia philosophia”.

renesansni novoplatonizam; krscanstvo; philosophia perennis

nije evidentirano

engleski

Petrićs Panarchia and neoplatonism

nije evidentirano

Renaissance Neoplatonism; Christianity; philosphia perennis

nije evidentirano

Podaci o izdanju

1-2 (72-73)

1999.

89-96-x

objavljeno

0351-4706

Povezanost rada

Filozofija