Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 22925

Neuroendoskopija u pedijatrijskoj neurokirurgiji


Miklić, Pavle; Paladino, Josip; Pirker, Ninoslav; Rotim, Krešimir; Mrak, Goran
Neuroendoskopija u pedijatrijskoj neurokirurgiji // Knjiga sažetaka, Drugi Hrvatski kongres dječje kirurgije
Dubrovnik, 1998. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Neuroendoskopija u pedijatrijskoj neurokirurgiji
(Neuroendoscopy in pediatric neurosurgery)

Autori
Miklić, Pavle ; Paladino, Josip ; Pirker, Ninoslav ; Rotim, Krešimir ; Mrak, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjiga sažetaka, Drugi Hrvatski kongres dječje kirurgije / - Dubrovnik, 1998

Skup
Drugi Hrvatski kongres dječje kirurgije

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 23-27 rujna 1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Neuroendoskopija; hidrocefalus; dječja neurokirurgija
(Neuroendoscopy; hydrocephalus; pediatric neurosurgery)

Sažetak
Analizirano je trideset i petoro djece i adolescenata operiranih neuroendoskopski u periodu od 1996. do 1998. godine u Klinici za neurokirurgiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Najčešća indikacija za neurokirurške operacije bili su poremećaji likvorskih komunikacija: jedno dijete sa hidrocefalusom u više odjeljaka, osmero djece i adolescenata sa arahnoidnim cistama, jedno dijete sa izoliranim lateralnim ventrikulom, jedanaestero djece i adolescenata sa stenozom akvedukta. U preostalih četrnaestoro djece i adolescenata neuroendoskopija je korištena za anatomsku inspekciju tijekom mikrokirurških operacija: endoskopski potpomognuta mikroneurokirurgija. U grupi nekomunicirajućih hidrocefalusa zbog stenoze akvedukta izvršena je ventrikulocisternostomija treće klijetke. Intraventrikularne anatomske strukture važne za endoskopsku orijentaciju bile su: interventrikularni otvor, koroidni pleksus, septalna i talamostrijatalna vena, mamilarna tijela, prozirno dno treće klijetke i infundibularni recesus. Za fenestraciju je korištena monopolarna elektrokoagulacija, a za dilataciju balon kateter u obliku broja osam. Svi ventrikulocisternostomirani bolesnici, osim jednog, ostali su neovisni o sistemu za drenažu likvora. U grupi bolesnika sa arahnoidalnim cistama provedena je endoskopska fenestracija. U šestoro bolesnika fenestracijom je postignuta zadovoljavajuća kontrola, dok je u preostalih dvoje nakon fenestracije bila potrebna drenažna operacija. U grupi bolesnika sa endoskopski potpomognutom mikroneurokirurgijom bilo je šest intraventrikularnih tumora, četiri tumora u pinealnom području i četiri manja duboko periventrikularno smještena kavernoma. U grupi kavernoma endoskopski i mikrokirurški pristup bili su potpomognuti CT vođenom stereotaksijom. Neuroendoskopija je sigurna i djelotvorna tehnika u kirurškom repertoaru dječjeg neurokirurga. Glavna prednost je minimaliziranje kirurške traume pri uklanjanju duboko smještenih cerebralnih i intraventrikularnih lezija. U području liječenja hidrocefalusa, arahnoidalnih cista i drugih poremećaja u dinamici likvora najveća je korist neuroendoskopije u eliminiranju potrebe za ugradnjom sustava za drenažu likvora.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108721

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb