Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 228034

Pilanska obradba (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj


Brežnjak, Marijan; Ištvanić, Josip
Pilanska obradba (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj // Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj = Common beech (Fagus sylvatica L.) in Croatia / Matić, Slavko (ur.).
Zagreb: Akademija šumarskih znanosti, 2003.


Naslov
Pilanska obradba (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj
(Sawmilling production of beech (Fagus sylvatica L.) in Croatia)

Autori
Brežnjak, Marijan ; Ištvanić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj = Common beech (Fagus sylvatica L.) in Croatia

Urednik/ci
Matić, Slavko

Izdavač
Akademija šumarskih znanosti

Grad
Zagreb

Godina
2003

Raspon stranica

ISBN
953-98571-1-2

Ključne riječi
obična bukva (Fagus sylvatica L.), pilanska tehnologija, pilanska sirovina, pilanski proizvodi, kvantitativno i vrijednosno iskorištenje
(common beech (fagus sylvatica L.), sawmilling technology, sawmilling products, quantity and value yield)

Sažetak
Bukva je danas po količini u ukupnom šumskom fondu obzirom na količinu proizvedenih pilanskih trupaca od prvorazrednog značenja za pilansku industriju Hrvatske. Bukovina ima niz pozitivnih ali i negativnih svojstava od značenja za izradbu piljene građe. Za pilansku obradbu bukovine posebno su značajna njena fina tekstura i dobra obradljivost kao pozitivna svojstva ali i određene negativne osobine, prije svega veličina tamno obojene neprave srži, mala prirodna trajnost, podložnost razgradnji mikroorganizmima, sklonost piravosti i prešlosti, dimenzionalna nestabilnost i raspucavanje prilikom manipulacije i sušenja. Razvoj tehnologije i tehnike, posebno u nekoliko zadnjih desetljeća, omogućio je u velikoj mjeri savladavanje većine negativnih osobina bukovine, pa je ona postala vrlo traženi materijal u obradbi drva. Danas se određenim metodama iskorištavanja i eksploatacije usklađenim sa ritmom obradbe te zaštitom trupaca na pilani uspijeva velikim dijelom spriječiti pojave piravosti i prešlosti. Određenim režimima hidrotermičke obrade (sušenjem i parenjem) može se postići umanjenje grešaka od sušenja i smanjenje razlike u boji između bijeli i srži. Određenim načinima piljenja trupaca moguće je znatno umanjiti deformacije proizvedenih pilanskih proizvoda. Danas na obradbu na pilane dolazi sve više i bukovina sa mnogo grešaka (kvrge, sljepice, zakrivljenost i dr.), te trupci i oblovina manjih dimenzija. Ona se određenom tehnikom i tehnologijom može manje ili više uspješno obrađivati. Bukova pilanska sirovina koja se doprema na obradu na pilane može imati različite specifične karakteristike. To ovisi o cjelokupnoj organizaciji i tehnološkoj koncepciji proizvodnje na pilani, pilanskim sortimentima koji se proizvode, karakteristikama šumske eksploatacije, načinima i mogućnostima prijevoza sirovine do pilane itd. Ovisno o primjenjenim normama razvrstavanje bukove pilanske sirovine se izvodi prema kriterijama namjene, uporabe, promjera i kakvoće. Iz najkvalitetnijih bukovih trupaca nekada su se izrađivale kladarke kao najkvalitetniji i najvredniji primarni pilanski proizvod. Danas su takav proizvod samice i polusamice odnosno visokokvalitetne neokrajčene, poluokrajčene i okrajčene piljenice. Uz ove piljenice izrađuju se i piljenice nešto niže kvalitete tzv. doradne piljenice. Sekundarnom obradbom prvenstveno doradnih bukovih piljenica izrađuje se najčešće drvni elementi, popruge i lamel građa. Iz bukovine se još izrađuju pragovi i srčanice. Bukovi trupci su u našim pilanama najčešće raspiljuju tehnikama piljenje u cijelo, prizmiranjem i kružno dok se slavonski i kartje način piljenja koristi vrlo rijetko. Pokazalo se da su jarmače pogodnije za obradbu tanjih i niže kvalitetnih bukovih trupaca sa dispergiranim greškama (kvrgama). Nasuprot tome za obradbu kvalitetnijih i debljih trupaca ili trupaca sa pojedinačnim rasporedom grešaka mogu se uspješnije koristiti za raspiljivanje tračne pile sa svim svojim prednostima individualnog pristupa piljenju. U radu su dati i rezultati istraživanja određenih pokazatelja uspješnosti pilanske obradbe bukovine. Može se očekivati dalji razvoj pilanske obradbe bukovine u nas i to sve više u smjeru izradbe drvnih elemenata sve višeg stadija obradbe (blanjanje, brušenje i dr.). Već sada neke pilane izrađuju i proizvode još višeg stadija obradbe od drvnih elemenata kao što su gotovi parket i masivne lijepljene ploče. Za dalji razvoj pilanske obradbe bukovine, a ostalih vrsta drva trebati će više pažnje posvetiti i tzv. kompleksnom iskorištenju trupaca čime bi se i racionalnim rješenjem pilanskog ostatka povećala ukupna vrijednost proizvodnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

Napomena
Nedostaje podatak o stranicama. (admin.)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0068137

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Josip Ištvanić (autor)

Avatar Url Marijan Brežnjak (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Brežnjak, Marijan; Ištvanić, Josip
Pilanska obradba (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj // Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj = Common beech (Fagus sylvatica L.) in Croatia / Matić, Slavko (ur.).
Zagreb: Akademija šumarskih znanosti, 2003.
Brežnjak, M. & Ištvanić, J. (2003) Pilanska obradba (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. U: Matić, S. (ur.) Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj = Common beech (Fagus sylvatica L.) in Croatia. Zagreb, Akademija šumarskih znanosti.
@inbook{inbook, editor = {Mati\'{c}, S.}, year = {2003}, keywords = {common beech (fagus sylvatica L.), sawmilling technology, sawmilling products, quantity and value yield}, isbn = {953-98571-1-2}, title = {Sawmilling production of beech (Fagus sylvatica L.) in Croatia}, keyword = {common beech (fagus sylvatica L.), sawmilling technology, sawmilling products, quantity and value yield}, publisher = {Akademija \v{s}umarskih znanosti}, publisherplace = {Zagreb} }