hrvatski

Zagrebački Gradec - nasljedna prava žene (sredina 13. - početak 16. stoljeća)

Prema odredbi o režimu nasljeđivanja iz sredine 13. stoljeća žena te ženski descendenti nasljeđuju nekretnine samo ostavitelja koji nije imao sinove. Izvorna građa iz druge polovice 14. do prvih decenija 16. stoljeća bogato dokumentira strukturu gradske obitelji, ničim ograničenu imovinskopravnu sposobnost žene te posve drugačija načela intestatnog nasljeđivanja. Mogućnosti samostalnog privređivanja i ekonomske emancipacije u specifičnim uvjetima grada bitan su faktor promjene režima nasljeđivanja, po kojem su i žena i ženski descendenti ostaviteljevi nasljednici prvog reda zajedno sa ostaviteljevim descendentima muškog spola. U mnogim se upisima gradskih knjiga kćer je ostavitelja označena kao "prima heres", zajedno sa braćom u jednakim dijelovima, kao što je to bila i supruga ostavitelja. Izjednačenost descendenta oba spola u nasljednim pravima nije iznimka, ali je još manje pravilo u srednjovjekovnim gradskim pravnim sustavima. Nasljednopravni režim ove srednjovjekovne zagrebačke jurisdikcije, kada su u pitanje nasljedna prava žene u naznačenom razdoblju, odlikuje se progresivnošću, koja se ima zahvaliti prije svega činjenici da je žena, u obitelji u kojoj je bio na snazi princip pluraliteta imovinskih masa članova, bila samostalni poduzimač svih vrsta imovinskopravnih poslova, isto takav protagonist u svim ulogama procesa. Tom faktoru treba dodati i u praksi prepoznatljive utjecaje postglosatorskog prava.

režim nasljeđivanja, ženski descendenti, prima heres, postglosatorsko pravo

nije evidentirano