hrvatski

Osobitosti tvorbe pravnih pravila, propisnika prema stupnju u odlučivanju, prirodi pravnih pravila, stupnju uopćavanja, , kao i osobitosti navođenjem, pozivanjem, skraćenicama

Nakon uvodnih pojmovnih određenja i razgraničenja "tvorbe prava", "metodologije prava", "nomotehnike", "pravne tehnike", autor u glavnini svoga rada, na teorijskoj i iskustvenoj razini, kritički istražuje moguće osnovne i važne osobitosti i prijepore u tvorbi prava, slijedom mjerila od općenitijeg ka posebnijem: stupnjeva odlučivanja, prirode pravnih pravila, stupnjeva uopćavanja, te navođenja, pozivanja i skraćenica. U širem smislu rad propituje pojedine bitne teme metodologije prava, opće teorije prava, dočim je, u užem smislu, usredotočen na pojedine vidove logike u pravu i jezika u pravu. Unutar središnjega dijela rasprave, autor najprije istražuje i izlaže konceptualne okvire pravnoga pravila putem njegove logičko-semantičke strukture, zatim oposebljenjem zahtjeva u pravnom pravilu, te nomenkalturom pravnih pravila. Tome onda, prirodom stvari, slijede osobitosti u tvorbi pravnih pravila uobličenjem na razini načela, potom višestruka, višesmjerna složenost i prijepori uobličenja pravnih pojmova-izraza i pravnih odredaba-iskaza, njihova određenost/neodređenost i potpunost/nepotpunost, ali i prijepori tzv. pravnih stanadarda i tzv. zakonskih definicija. Završni dio rada pak propituje smisao i granice u tvorbi pravnih pravila - navođenjem, pozivanjem i navlastito mjerila i prijepore skraćenica.

metodologija prava; tvorba prava; sustav prava; osobitosti

nije evidentirano