hrvatski

Upravljanje mirovinskim fondovima u Hrvatskoj

U radu se analizira utjecaj strukturalnih promjena u međunarodnim financijama na nastanak, ustrojstvo i način upravljanja mirovinskim fondovima u Hrvatskoj. Veliki mirovinski i uzajamni fondovi koji u današnje doba nadmašuju banke kao vodeće financijske institucije u prvi plan dovode novu vladajuću elitu u vidu novčanih menadžera što imaju utjecaj na protok fondova i na cijene financijske imovine, pa tako kroz promjene u financijama neposredno utječu na makro-ekonomske procese (Minsky, Dugger, Gilpin, Holm, Van Lear). U fazi novčanog menadžera, financijske i ne-financijske tvrtke međusobno su isprepletene. Njihove portfelje čine mješavina kapitala i financijske imovine. Nefinancijske tvrtke oslanjaju se dohodak od kamata i trgovinu tečaja i financijskih derivata. Financijske tvrtke usmjerene su na investicije i pružaju veću podršku trgovini nego što je to bio slučaj u ranom 20. stoljeću. Ovi veliki financijski konglomerati kao institucionalni imatelji imovine značajno utječu na način rada korporacija. U ovoj fazi dešava se još jedna važna institucionalna promjena. Budući da financijske institucije imaju sve veću moć u korporacijskoj vladavini i sve više povjerenog novca od klijenata, funkcije vlasništva i kontrole nad poduzećem postaju sve više integrirane. Ovim procesima značajno pridonose i promjene regulative što proširuju prava velikih dioničara da utječu na odluke kompanija i istovremeno slabe dominaciju menadžmenta u zastupničkoj mašineriji. Uspon ovih velikih ne bankovnih financijskih institucija ubrzao je, drži Van Lear (2002) proces transformacije iz menadžerskog kapitalizma u kapitalizam novčanog menadžera, što predstavlja novu razvojnu fazu US korporativnog kapitalizma. Postepeno, ove financijske institucije akumulirale su velike zaliha dionica i obveznica, pri čemu te institucije postaju glavni posjednici najvećih korporacija i financijeri poslovnih investicija, na način da ih mogu stabilizirati i unaprijediti, ali jednako tako i usporiti i destabilizirati. Novost ovih ne-bankarskih posredovanja fondova ogleda se u tome što ove institucije ne kreiraju novac, kao što to čini tradicionalno posuđivanje posredstvom banaka, nego jednostavno doznačuju ono što je bilo ušteđeno. Analitičari, međutim, skreću pozornost na to da načini na koje financije u ovoj fazi razvitka kapitalizma utječu na investicije i poslovne cikluse imaju za posljedicu još veće nejednakosti u distribuciji dohotka. U radu se analiziraju obvezni mirovinski fondovi (Allianz ZB, Erste Plavi, PBZ Croatia Osiguranje, Raiffeisen mirovinski fond) i otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi u Hrvatskoj (Allianz ZB – AZ Benefit, Allianz ZB – AZ Profit, Croatia Osiguranje, Raiffeisen). Za ovu početnu fazu što započinje 2002.g. karakteristično je da zbog visokog udjela obveznica u portfeljima i očite sličnosti investicijskih strategija, obvezni mirovinski fondovi zasad jako nalikuju jedni drugima.

Mirovinski fondovi; međunarodne financije; vlasništvo; kontrola

nije evidentirano