hrvatski

Početci kršćanstva kod Hrvata u svjetlu arheološke građe s posebnim obzirom na Nin

Autor se u radu osvrće na arheološku i kulturno-spomeničku izvornu građu koja je u stručnoj i znanstvenoj literaturi bila samo uzgredno spominjana, ali nije određenije korištena za osvjetljavanje složene povijesne problematike vezane uz kristijanizaciju Hrvata, premda s tog motrišta zavrjeđuje pozornost. Najprije se bavi nalazima materijalne i duhovne kulture Hrvata otkrivenim u ranom (poganskom) horizontu dalmatinsko-hrvatskih nekropola s tipološko raznolikim i brojnim grobnim prilozima okvirno datiranim od 7. do pol. 9. st. Zatim pažnju posvećuje predmetima umjetničkog obrta, liturgijskom posuđu, relikvijarima i još nekim ukrasnim izrađevinama iz radionica karolinškog kulturnog kruga. Uz spomenutu arheološku i kulturno-spomeničku baštinu, osvrće se i na nekoliko ranosrednjovjekovnih kamenih epigrafičkih spomenika za koje se smatralo da predstavljaju relevantnu izvornu građu za osvjetljavanje problema pokrštavanja Hrvata. To su kameni sarkofag nadbiskupa Ivana Ravenjanina u Splitu, mramorni luk s uklesanim natpisom iz Kaštel Sućurca, nadvratnik sv. Križa u Ninu i mramorni krsni zdenac iz vremena kneza Višeslava iz Nina. Spomenutu građu kratko komentira i ukazjuje na njenu izvornu vrijednost za osvjetljavanje pokrštenja Hrvata. Autor zaključno ističe da arheološka izvorna građa i ostala kulturno-spomenička baština ima prvorazrednu izvornu vrijednost za osvjetljavanje složene problematike vezane uz kristijanizaciju Hrvata. No, unatoč tome, ta je građa dosada bila nedovoljno znanstveno korištena u hrvatskoj historiografskoj literaturi, a osim toga i črsto pogrešno interpretirana od pojedinih znanstvenika.

kršćanstvo; Nin; ranohrvatski period

nije evidentirano